Zagrebačka uspinjača: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Ex13 (razgovor | doprinosi)
m + kategorija "Žičare" (HotCat)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
JAJAJJAJAJAJJJAJJJAJAJJ!Majku vam vi i vasa uspinjaca!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
[[Datoteka:Zagrebacka uspinjaca.jpg|mini|desno|200px|'''Zagrebačka uspinjača''']]
'''Zagrebačka uspinjača''' je [[uspinjača]] koja spaja [[zagreb]]ački [[Gornji grad|Gornji]] i [[Donji grad]]. Donja stanica nalazi se u Tomićevoj ulici (koja izlazi na Ilicu), a gornja stanica nalazi se na Strossmayerovom šetalištu, podno kule Lotrščak. S prugom dugom 66 metara, poznata je i kao najkraća žičana [[željeznica]] na svijetu namjenjena javnom prometu. Službeno je puštena u pogon [[8. listopada]] [[1890.]] godine, a s radom je počela [[23. travnja]] [[1893.]] godine. Isprva je bila na [[parni pogon]] koji je [[1934.]] godine zamjenjen električnim. Budući da je do danas u cijelosti zadržala prvobitni vanjski izgled i građevnu konstrukciju, a i većinu tehničkih svojstava koja su joj dali graditelji, zagrebačka je uspinjača zakonski zaštićena kao spomenik kulture. Zagrebačka uspinjača je jedna od turističkih atrakcija u Zagrebu. Danas o zagrebačkoj uspinjači brine [[Zagrebački električni tramvaj]].
 
== Tehničke karakteristike ==
Uspinjača ima dva vagona, svaki kapaciteta 28 putnika (16 sjedećih i 12 stajaćih mjesta). Dužina kola preko odbojnika je 5640 mm, osnovni razmak 3700 mm, a težina praznih kola je 5,05 tona. Nosivost im je 2240 kg. Električni pogonski motor nalazi se u gornjoj postaji, ima snagu od 28,5 kW, napajan istosmjernom strujom [[napon]]a 400 V, a radi 720 okretaja u minuti. Najveća dopštena brzina uspinjače je 1,5 m/s. Vožnja traje 64 [[sekunda|sekundi]]. Uspinjača svladava visinsku razliku od 30,5 [[metar]]a na usponu od 52 posto (gornja stanica je na 156,5 m nadmorske visine, a donja na 126 m). Uspinjača je sagrađena kao kosi vijadukt od osam polukružnih otvora duljine 2,5 metra, od [[opeka|opeke]] s [[vapno|vapnenim]] mortom. Usprkos kontinuiranom mehaničkom opterećenju, ta prastara konstrukcija do današnjih dana nije pokazala znakove bilo kakvih tehničkih deformacija, a u nekima od onih polukružnih otvora danas su umjetničke galerije i prodavaonice suvenira. Na betonskoj površini vijadukta nalaze se dva kolosjeka (na svakom se nalazi jedan vagon) s tračnicama duljine 66 metara i širine 1200 mm. Vučno uže je promjera 22 mm.