Hrvatska arhitektura: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
ispravak poveznice
Redak 14:
[[Datoteka:SPLIT-Hebrard restitution plan.jpg|mini|lijevo|Rekonstrukcija plana [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]] od Hebrerda]]
[[Datoteka:Pula-amfiteatar.JPG|mini|250px|Pulski amfiteatar, 2. st.]]
Grci iz [[SirakusaSirakuza|Sirakuze]], 390 g. p. K., dolaze na [[Vis]] (Issa), [[Hvar]] (Pharos) i [[Korčula|Korčulu]] (Corcyra Nigra), gdje osnivaju gradove-države i žive podosta izolirano. Grade se obalni gradovi (Tragurion, Salona, Epetion), vile, hramovi i teatri (Vis). Razvijena je trgovina pa se grade i luke, javne zgrade, itd. Iliri osvajaju ove gradove i organiziraju državu s centrom oko Neretve. U 3. st. p. K., nakon sukoba s Ilirskom kraljicom [[Teuta|Teutom]], [[Rimljani]] osvajaju ilirske gradove i uvode vojno-ekonomski sustav. Za razliku od Grčke, prožimaju čitav teritorij pretvarajući ilirske gradine u svoje gradove i uvode u Europu prvu [[urbanizacija|urbanizaciju]]. Gradovi su centrirani – pravilno podijeljeni.
 
Razinu rimske organizacije prostora dokazuju brojne vile rustike, kao i ruralna naselja (najreprezentativnije su ''Verige'' na [[Brijuni]]ma, [[Pula]] i [[Trogir]]). Tipične rimske mreže pravokutnih ulica (decumanus/cardo) najbolje su sačuvane u [[Poreč]]u i [[Zadar|Zadru]].