Razlika između inačica stranice »Hipertekst«

Obrisano 60 bajtova ,  prije 11 godina
bez sažetka
(Nova stranica: ==Uvod== Kako ulazimo u informacijsko doba, tehnologija, postaje dio našeg svakodnevnog života. Elektronički tekst je najvažniji dio ovog doba i počinje se isticati važnost info...)
 
Mnogi ljudi smatraju da je hipertekst počeo pojavom [[World Wide Web]]a, ali sama ideja razvila se mnogo ranije.
; 1945. : Američki inženjer [[w:en:Wikipedia:Vannevar Bush|Vannevar Bush]] predložio je svoju zamisao o elektroničko-mehaničkom sustavu kojeg je nazvao [[w:en:Wikipedia:Memex|Memex]] (eng. ''memory extender''). Sustav bi mogao velikom brzinom stvarati i slijediti veze među dokumentima, pomoću korisnikovog arhiva '''mikrofilmova'''. Razlog zašto je Bush smislio takav uređaj bio je zato što je predvidio veliki porast u količini znanstvenih informacija, zbog kojeg znanstvenici više neće moći pratiti i reagirati na sve novosti. Sustav, doduše, nikad nije realiziran, ali teorija je opstala.<ref> Cardillo, Kenyon. [http://www.albany.edu/ltl/elit/htext1.html Hypertext's Background]. Albany. 1987.</ref>
<br>
; 1965. : Sociolog, filozof i pionir informacijske tehnologije po imenu Ted Nelson izmislio je izraze „hipertekst“ i „hipermedija“, kojima je htio opisati nesekvencijalan način čitanja. Radio je na projektu [[w:en:Wikipedia:Project Xanadu|Xanadu]], koji je zamišljen kao spremište svega što je ikada napisano, tj. neka vrsta univerzalnog globalnog hiperteksta, ali taj krajnji cilj nikada nije bio postignut.
<br>
; 1967. : Prvi upotrebljivi hipertekstualni sustav bio je '''HES''' ([[w:en:Wikipedia:Hypertext Editing System|Hypertext Editing System]]), na osnovu kojega je napravljen i '''FRESS''' ([[w:en:Wikipedia:File Retrieval and Editing System|File Retrieval and Editing System]]).
<br>
; 1968. : Dr. [[w:en:Wikipedia:Douglas Engelbart|Douglas Engelbart]] izveo je izvanrednu demonstraciju svog '''NLS''' ([[w:en:Wikipedia:oN-Line System|oN-Line System]]) projekta, koji je imao obilježja hiperteksta iako generalno nije bio zamišljen kao hipertekstualni sustav.
<br>
; 1975. : Započet je istraživački projekt umjetne inteligencije [[w:en:Wikipedia:ZOG (hypertext)|ZOG]], iz kojeg se razvio današnji hipertekstualni sustav KMS ([[w:en:Wikipedia:Knowledge Management System|Knowledge Management System]]).
<br>
; 1978. : Počinju se razvijati i hipermedijski sustavi, od kojih je prvi bio [[w:en:Wikipedia:Aspen Movie Map|Aspen Movie Map]].
<br>
; 1983. : Formira se istraživački projekt Hyperties, koji koristi koncepte hiperteksta.
<br>
; 1985. : Razvija se najpoznatiji originalni hipertekstualni istraživački sustav [[w:en:Wikipedia:NoteCards|NoteCards]] (eng. ''card'' je u ovom kontekstu sinonim za ''node''). Dotad su se hipertekstualni sustavi koristili uglavnom za istraživanja unutar jedne ustanove, a prvi hipertekst koji je izašao iz okvira ustanove bio je [[w:en:Wikipedia:Symbolics Document Examiner|Symbolics Document Examiner]].
Izlazi i vrlo uspješan hipertekstualni sustav, [[w:en:Wikipedia:Intermedia (hypertext)|Intermedia]], koji je uglavnom zbog ograničenja samo na [[Apple Inc.|Apple]]-ovu verziju [[UNIX]]-a i propao.
<br>
; 1986. : Razvija se [[w:en:Wikipedia:Guide|Guide]], prvi hipertekstualni sustav za osobna računala.
<br>
; 1987. : Izlazi [[w:en:Wikipedia:HyperCards|HyperCards]], vrlo uspješan hipertekstualni sustav za [[Apple Macintosh|Macintosh]] računala. Uz HyperCards dolazi i programski jezik [[w:en:Wikipedia:HyperTalk|HyperTalk]], čija je struktura slična kao kod [[Pascal (programski jezik)|Pascala]] i namijenjen je za početnike u programiranju.
<br>
; 1991. : World Wide Web postaje prvi globalni hipertekst, a s njim izlazi i istoimeni preglednik ([[w:en:Wikipedia:WorldWideWeb|WorldWideWeb]]) pomoću kojega se Web mogao pregledavati. Do ideje došao je [[Tim Berners-Lee|Sir Tim Berners-Lee]] dok je smišljao jednostavan način za prijenos znanstvenih podataka.
<br>
; 1992. : Izlazi Web preglednik [[w:en:Wikipedia:Lynx (web browser)|Lynx]].
<br>
; 1993. : Izlazi prvi grafički Web preglednik – [[w:en:Wikipedia:Mosaic (web browser)|Mosaic]].
==Primjena==
7

uređivanja