Razlika između inačica stranice »Kokosova palma«

Dodano 213 bajtova ,  prije 9 godina
bez sažetka
'''Kokosova palma''' (''Cocos nucifera'') je [[drvenasta biljka]] iz porodice palmi koja je rasprostranjena u tropskim krajevima, pogotovu na obalama i [[otok|otocima]] [[Tihi ocean|Tihog]] i [[Indijski ocean|Indijskog oceana]]. Njeno ime potječe od grčke riječi сосо (zrno, [[plod]]). Pod tim imenom, kokosova palma je poznata svuda u svijetu, a svuda u svijetu se i koristi. Ona je višenamjenska - služi i kao [[hrana]], i kao [[piće]], kao [[odjeća]], [[građevinski materijal]] i [[sirovina]] za mnoge proizvode suvremene [[industrija|industrije]].
 
== Opis ==
[[Alexander von Humboldt]] iznio je prva stručna zapažanja zasnovana na izgledu drveta - visokog i plemenitog u usporedbi sa svim dotad viđenim [[raslinje]]m, tankog stabla koje strši uvis 25 do 30 metara i na čijem se vrhu nalazi gusta [[krošnja]] od tridesetak perasto razdijeljenih listova dugačkih četiri metra. Znanstvenici su kasnije otkrili da je cvast kokosove palme razgranata, u početku obavijena čvrstom ovojnicom i sastavljena od muških i malobrojnih ženskih cvjetova. Iz nje nastaje plod koji se sastoji od tankog i nepropusnog vanjskog omotača, egzokarpa, i čvrstog i tvrdog unutrašnjeg sloja, endokarpa. Između se nalazi debeli sloj lakog i rastresitog [[tkivo|tkiva]], [[mezokarp|mezokarpa]], u čijem je središtu bijelo sjeme s vrlo razvijenim [[endosperm]]om u obliku [[kugla|kugle]], s debelom mesnatom [[ovojnica|ovojnicom]] u kojoj je mliječna tekućina.
 
Visoko [[stablo]] u promjeru ima 30 cm, ali je izuzetno čvrsto i odolijeva vjetrovima jer ga za pješčano tlo, u dubini od 8 m, drži oko 800 korijenova, ne debljih od jednog centimetra. [[Sjeme]] je nepropusno za [[morska voda|morsku vodu]] u kojoj može plivati i do 4500 [[kilometar|kilometara]] i potom, neoštećeno, isklijati na [[tlo|tlu]]. Poslije sedam godina palma rađa prvi plod, a između petnaeste i pedesete godine života donese od 60 do 80 [[orah|oraha]]. S osamdeset godina prestaje rađati i najčešće umire. Samo malobrojni primjerci dožive i do 150 godina.
 
== Podrijetlo ==
[[Postojbina]] kokosove palme ne može se sa sigurnošću utvrditi. [[Legenda]] kaže da je ponikla na tlu Polinezije iz sjemena u koje se pretvorila neostvarena ljubav lijepe poglavičine kćeri po imenu Hina i siromašnog, neuglednog mladića Aala. Ne mogavši živjeti bez voljene, mladić je umro, a iz njegovog groba koji je Hina natapala suzama izniklo je neobično drvo: tanko, vitko i toliko visoko da je nadmašilo okolno raslinje. Krošnjom je dodirivalo nebo uzdižući ljubav u vječne, božanske visine. Da bi ga Hina mogla gledati, orah je dobio Aalov lik. Može ga vidjeti svatko tko oljušti kokos, kažu i danas Polinežani. Na čvrstoj opni postoje tri tanja djela koja se mogu probiti. To su oči i usta mladog Aala. Na ovu legendu nadovezuje se i druga, urezana na jednoj kamenoj ploči nađenoj na [[Filipini|Filipinima]]. Po njoj, kokosova palma je nebesko drvo nastalo od zvijezde, na koju svojim oblikom krošnja i podsjeća. Darovano je ljudima voljom božanskih sila i toči iz sebe "napitak života".
 
== Upotreba ==
[[Plod]] se može najbolje iskoristiti. Dok je zelen, nezrele jezgre, daje zdrav mliječni [[napitak]] bogat kalijem i mineralnim sastojcima, a svaki ga orah sadrži oko litre. Mesnati dio zrelog endosperma upije ga i sačuva. Jednako je zdrav i svjež, ali i pomiješan s prokuhanom vodom kao kokosovo mlijeko. Osušen i nariban poznat je pod nazivom korpa i koristi se kao brašno za kruh kakav spremaju žene iz Šri Lanke ili kao osnova za [[keks]] i [[pecivo]], [[ulje]], [[maslac]]. Koristi se i u kemijskoj industriji za fine kreme, sapune, emulzije, kao i za proizvodnju eksploziva. Od vlaknastih djelova dobivaju se čvrste niti od kojih je nekoć upredana [[užad]], tkani tepisi i pravljene četke, a danas služe i za izradu izolacijskog materijala i automobilska sjedala koja se ugrađuju u vozila marke "[[Daimler Chrysler]]". Čvrste drvenaste ljuske nisu više samo posuđe za [[domaćinstvo]] i ukrasni predmeti, već i materijal od koga se oblikuje [[dugmad]] i [[nakit]]. Lišće se od davnina upotrebljavalo za pokrivanje krovova i izradu pletenih rukotvorina, odlična je zaštita od [[komarac|komaraca]], pa se prerađuje u [[insekticid]]e. Debla su našla široku primjenu kao [[građevinski materijal]]. Pored greda, od njih se prave i sve vrste zidnih obloga, [[namještaj]], a kora se prerađuje u [[guma|gumu]].
 
Kao prava znamenitost, kokosova palma našla se 1904. godine na poštanskoj marki [[Francuska Gvajana|Francuske Gvajane]], a potom i [[Samoa|Samoe]] i [[Liberija|Liberije]]. Brazilski glazbenik [[Ari Baroso]] u veljači 1939. godine posvetio joj je sambu „Brazil", himnu koja se i danas izvodi na [[Copacabana|Copacabani]]. Nedavno je jedan kokosov orah prodat za 1,14 milijuna eura. Ubraja se u vrednije eksponate ugledne aukcijske kuće "[[Christie's]]" u Londonu, a nalazio se na brodu "[[Bounty]]" kapetana [[William Bligh|Williama Bligha]] (1754-1817) te preživio poznatu pobunu.
 
== Drugi projekti ==
{{WProjekti
|commonscat = Cocos nucifera
|commonscathr = kokosova palma
|wikivrste = Cocos nucifera
|wikivrstehr = kokosovoj palmi
}}
 
[[Kategorija:Palme]]