Poljička Republika: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →‎Povijest: poveznica
mNema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{Hrvatska povijest}}
Naziv'''Poljička Republika''' je povijesni naziv za kraj, istočno od [[Split]]a, točnije od [[Žrnovnica (naselje)|Žrnovnice]] do [[Blato na Cetini|Blata na Cetini]] i [[Omiš]]a, te od mora do [[Zamosorje|Zamosorja]].
 
== Smještaj ==
 
[[Poljica]] su bila administrativno područje pod samoupravom puka Poljičke republike, koji je svoju samostalnost baštinio od [[13. stoljeće|13. stoljeća]] do okupacije [[Napoleon Bonaparte|Napoleonove]] vojske početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Naziv potječe od brojnih polja koja su se smjestila oko planine [[Mosor]].
[[Poljica]], bezbroj malih živopisnih polja koja su se smjestila oko planine [[Mosor]].
 
Administrativno područje pod samoupravom puka Poljičke republike koji su svoju samostalnost baštinili od 13. stoljeća do barbarskog upada [[Napoleon]]ove sile početkom 19. stoljeća.
Poljica se sastoje od Donjih, Srednjih i Gornjih Poljica. Čine jeih mjesta [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnica]], [[Srinjine]], [[Donje Sitno|Donje]] i [[Gornje Sitno]], [[Dubrava (Omiš)|Dubrava]], [[Tugare]], [[Srijane]], [[Naklice]], [[Čišla]], [[Zakučac]], [[Gata]], [[Zvečanje]], [[Podgrađe (Omiš)|Podgrađe]], [[Donji Dolac]], [[Trnbusi]], [[Podstrana]], [[Seoca (Omiš)|Seoca]], [[Ostrvica (Omiš)|Ostrvica]], [[Kostanje]], [[Jesenice, (Dugi Rat)|Jesenice]] i Gornji Dolac.
Sastoji se od Donjih, Srednjih i Gornjih Poljica.
 
Čine je mjesta [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnica]], [[Srinjine]], [[Donje Sitno|Donje]] i [[Gornje Sitno]], [[Dubrava (Omiš)|Dubrava]], [[Tugare]], [[Srijane]], [[Naklice]], [[Čišla]], Zakučac, [[Gata]], Zvečanje, [[Podgrađe (Omiš)|Podgrađe]], [[Donji Dolac]], [[Trnbusi]], [[Podstrana]], [[Seoca]], [[Ostrvica (Omiš)|Ostrvica]], [[Kostanje]], Jesenice, Gornji Dolac
 
Granice suPoljičke joj,Republike premaodređene su [[Poljički statut|PoljičkomPoljičkim statutustatutom]] iz [[1482.]]:<ref>[http://www.sitno.4mg.com/smjestaj.htm "''Sitno]</ref> {{citat|Počimljući od zapada i od mora di stecaet se rika Žnovnica, uz brdo prvo Stojni Kamin, pod Kaminom uprav k moru, a gori uz riku Vrilo Žnovnice, uprav Pećica, granica na Ošlji art, granica voda Sedrenik. Peć u Krivica, granica Kučišća, granica u Konjevodu, granica Trnova kamenica, granica Obišeni dub, kod njega granica Vladavića dubrava, brdo Samolek, mali Konačnik, Cetina pod Gardun. Pak niz Cetinu uprav izpod sela Čaporic, ispod sela Ugljani, niz Cetinu, ali posrid rike u Blato od Radobilje, niz riku pod Kreševo, pod selo Katuni, sve niz riku u Perućicu, pod grad Zadvarje, niz riku pod Slime u Kučiće, niz riku pod Miric, Viseć, Medviju, niz riku prid grad Omiš. Pak u more, a niz more do Stobreča aliti u riku Žnovnicu.''<ref>[http://www.sitno.4mg.com/smjestaj.htm Sitno]</ref>}}
 
== Povijest ==
 
Poljička republika je bila samostalna od 13. stoljeća do upada [[Napoleon]]oveNapoleonove vojske. Otpor Poljičana je slomio je francuski vrhovni zapovjednik, maršal [[Auguste Marmont|Marmont]]. Francuski providur za Dalmaciju je proglasom u [[Zadar|Zadru]], [[10. lipnja]] [[1807.]]. ukinuo šest stotina godina staru Poljičku Republiku.
 
Na čelu ove republike je bio knez, kojeg se biralo na godinu dana. Slojevi plemstva, koji su bili u nešto povoljnijem položaju od ostalog pučanstva su bili [[Franići]] i [[Didići]].
 
Ova republika je, za razliku od Dubrovačke, bila seljačka republika, dok je Dubrovačka republika bila aristokratska.
 
Na čelu ove republike je bio je knez, kojeg se biralo na godinu dana. Slojevi plemstva, koji su bili u nešto povoljnijem položaju od ostalog pučanstva su bili su [[Franići]] i [[Didići]].
 
Ova republika je, za razliku od [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke]], bila seljačka republika, dok je Dubrovačka republikaRepublika bila [[Plemstvo|aristokratska]].
<!--
POGRIJEŠAN NAVOD
Line 42 ⟶ 36:
== Zanimljivosti ==
 
Godine 1960. je godine [[Rusija|ruski]] je znanstvenik M. P. Aleksejev iznio tezu, da je [[Thomas More]] svoju [[Utopija|Utopiju]] iz 1516. napisao nadahnut poljičkim autonomnim starodrevnim običajima, koji su mu bili uzorom pravednog i slobodnog društva.
 
== KnjigeLiteratura ==
 
*Mate Kuvačić-Ižepa: ''Poljica - putovanje kroz povijest i krajolik'', Naklada Bošković, Split, 2002.
Line 63 ⟶ 57:
[[Kategorija:Hrvatska povijest 1527.-1790.]]
 
<!-- interwiki -->
 
[[de:Poljica (Republik)]]
[[en:Republic of Poljica]]