Razlika između inačica stranice »Stjenice«

Dodano 980 bajtova ,  prije 9 godina
bez sažetka
| boja = pink
| slika = Pyrrhocoris apterus1.jpg
| slika_opis = VatrenaVatreni stjenicaopančar ''(Pyrrhocoris apterus)''
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Člankonošci|Arthropoda]]
}}
 
'''Stjenice''' ili '''raznokrilci''' ''(Heteropteroidacea)'' su podred malih do srednje velikih (1većinom - 16 mm)sploštenih [[kukci|kukaca]] reda polukrilaca ''(Hemipteroida)''.
 
== Izgled ==
[[Slika:Rotbeinige_Baumwanze_(Pentatoma_rufipes)_1.jpg|thumb|lijevo|Smrdibuba ''(Pentatoma rufipes)'']] Prednja su im krila gornjim dijelom [[hitin]]izirana, donjim opnasta i tvore tzv. polupokrilje (otuda naziv polukrilci), kod nekih stjenica krila su reducirana. Stražnja krila su opnasta, u mirovanju presložena po duljini. Rilce je člankovito, kad se ne koristi podvinuto pod prsa. Usni je aparat prilagođen bodenju i sisanju. SveMnoge stjenice imaju karakteristične smrdljive žlijezde koje se otvaraju između stražnjih nogu. Neke stjenice imaju i organe za stridulaciju. Hrane se biljnim sokovima, osimlove vodenihdruge oblikakukce, imajua karakterističneparazitski smrdljiveoblici kožnekrvlju žlijezdeživotinja i čovjeka.
 
== PrehranaLičinke ==
[[Slika:Hydrometra stagnorum01.jpg|thumb|lijevo|Obična skakalica ''(Hydrometra stagnorum)'']]
Hrane se biljnim sokovima, a parazitski oblici krvlju životinja i čovjeka.
[[Ličinka|Ličinke]] su prilično slične odraslima, razvijaju se paurometabolijom. Sišu biljne sokove pa su grabežljivci ili nametnici.
 
== Porodice i vrste ==
[[Slika:Notonecta glauca1.jpg|thumb|lijevo|Modra nauznačarka ''(Notonecta glauca)'']]
Poznato je oko 40 000 vrsta. U porodici vodenih štipavica ''(Nepidae)'' najpoznatija je vrsta vodena štipavica ''(Nepa rubra)'', au odporodici ''Belostomidae'' najpoznatija je golema štipalica ''(Belostoma niloticum)'', duga 11 cm, najveći kukac u Hrvatskoj, zabilježen je u bočatoj vodi u Jaadranskome moru. Od porodice vodenih stjenica ''(Naucoridae)'' najrasprostranjenija je modra nauznačarka ''(Notonecta glauca)'', koja pliva »leđno«. Od kopnenih porodica najpoznatije su štitaste stjenice ''(Pentatomidae)'' s vrstama smrdibuba ili smrdljivi listar ''(Pentatoma rufipes)'', porodica vatrene stjenice ''(Pyrrhocoridae)'' nema krila, a česta vrsta je beskrilnivatreni opančar ''(Pyrrhocoris apterus)''. Na površini voda stajaćica zadržavaju se barske skakalice ''(GerridaeHydrometridae)'', poput obične skakalice ''(Hydrometra stagnorum)'', koje se širokim dlakavim stopalima drže na površini vode i love i isisavaju kukce, u Hrvatskoj žive i stjenice veslačice ''(Corixidae)'' a najrasprostranjenija je vrsta velika stjenica veslačica ''(Corixa punctata)''.
 
=== Parazitske vrste ''(Cimicidae)'' ===
 
[[Slika:Bed bug, Cimex lectularius.jpg|thumb|lijevo|Obična stjenica ''(Cimex lectularius)'' ]]Od parazitskih je oblika najpoznatije je obična stjenica ''(Cimex lectularius)'' koja siše ljudsku krv u svim stadijima razvoja. Danju se zavlači u skrovita mjesta a noću napada (krevetska stjenica), bez hrane može izdržati i pola godine, a na temperaturama nižim od 15 °C miruje. Ne uzrokuje i ne prenosi nikakvu bolest. Raširena je po čitavom svijetu. U [[lastavice|lastavičja]] gnijezda zavlači se ''Cimex hirundinis'', a [[šišmiš]]e napada ''Cimex pipistreli''. <ref> Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8</ref><ref> Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav krleža, Zagreb, 2008. ISBN 978-953-6036-40-0</ref>
== Parazitske vrste ''(Cimicidae)'' ==
[[Slika:Bed bug, Cimex lectularius.jpg|thumb|lijevo|Obična stjenica ''(Cimex lectularius)'' ]]Od parazitskih je oblika najpoznatije je obična stjenica ''(Cimex lectularius)'' koja siše ljudsku krv. Danju se zavlači u skrovita mjesta a noću napada (krevetska stjenica), bez hrane može izdržati i pola godine, a na temperaturama nižim od 15 °C miruje. U [[lastavice|lastavičja]] gnijezda zavlači se ''Cimex hirundinis'', a [[šišmiš]]e napada ''Cimex pipistreli''. <ref> Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8</ref><ref> Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav krleža, Zagreb, 2008. ISBN 978-953-6036-40-0</ref>
 
==Izvori==