Razlika između inačica stranice »Stjenice«

Dodano 239 bajtova ,  prije 9 godina
bez sažetka
| boja = pink
| slika = Pyrrhocoris apterus1.jpg
| slika_opis = [[Vatreni opančar]] ''(Pyrrhocoris apterus)''
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Člankonošci|Arthropoda]]
| classis = [[Kukci|Insecta]]
| subclassis = [[Krilaši|Pterygota]]
| ordo = [[Polukrilci|Hemiptera]]
| subordo = '''Stjenice'''
}}
 
'''Stjenice''' ili '''raznokrilci''' ''(Heteropteroidacea)'' su podred malih do velikih većinom sploštenih [[kukci|kukaca]] reda [[polukrilci|polukrilaca]] ''(HemipteroidaHemiptera)''.
 
== Izgled ==
[[Slika:Rotbeinige_Baumwanze_(Pentatoma_rufipes)_1.jpg|thumb|lijevo|Smrdibuba ''(Pentatoma rufipes)'']] Prednja su im krila gornjim dijelom [[hitin]]izirana, donjim opnasta i tvore tzv. polupokrilje (otuda naziv polukrilci), kod nekih stjenica krila su reducirana. Stražnja krila su opnasta, u mirovanju presložena po duljini. Rilce je člankovito, kad se ne koristi podvinuto pod prsa. Usni je aparat prilagođen bodenju i sisanju. Mnoge stjenice imaju karakteristične smrdljive [[žlijezda|žlijezde]] koje se otvaraju između stražnjih nogu. Neke stjenice imaju i organe za [[stridulacija|stridulaciju]]. Hrane se biljnim sokovima, love druge kukce, a parazitski oblici krvlju životinja i čovjeka.
 
== Ličinke ==
[[Slika:Hydrometra stagnorum01.jpg|thumb|lijevo|[[Obična skakalica]] ''(Hydrometra stagnorum)'']]
[[Ličinka|Ličinke]] su prilično slične odraslima, razvijaju se paurometabolijomnepotpunom [[preobrazba (zoologija)|preobrazba]]. Sišu biljne sokove pa su grabežljivci ili nametnici.
 
== Porodice i vrste ==
[[Slika:Notonecta glauca1.jpg|thumb|lijevo|[[Modra nauznačarka]] ''(Notonecta glauca)'']]
Poznato je oko 40 000 vrsta. U porodici [[vodeni štipavci|vodenih štipavica]] ''(Nepidae)'' najpoznatija je vrsta [[vodena štipavica]] ''(Nepa rubra)'', u porodici ''Belostomidae'' najpoznatija je [[golema štipalica]] ''(Belostoma niloticum)'', duga 11 cm, najveći kukac u Hrvatskoj, zabilježen je u bočatoj vodi u JaadranskomeJadranskome moru. Od porodice <!--vodenih stjenica ''(Naucoridae)'' --> [[nauznačarke]] (''Notonectidae'') najrasprostranjenija je [[modra nauznačarka]] ''(Notonecta glauca)'', koja pliva »leđno«. Od kopnenih porodica najpoznatije su štitaste[[smrdljive stjenice]] ''(Pentatomidae)'' s vrstama smrdibuba ili [[smrdljivi listar]] ''(Pentatoma rufipes)'', porodica [[vatrene stjenice]] ''(Pyrrhocoridae)'' nema krila, a česta vrsta je [[vatreni opančar]] ''(Pyrrhocoris apterus)''. Na površini voda stajaćica zadržavaju se barske [[skakalice]] ''(Hydrometridae)'', poput [[obična skakalica|obične skakalice]] ''(Hydrometra stagnorum)'', koje se širokim dlakavim stopalima drže na površini vode i love i isisavaju kukce, u Hrvatskoj žive i [[stjenice veslačice]] ''(Corixidae)'' a najrasprostranjenija je vrsta [[velika stjenica veslačica]] ''(Corixa punctata)''.
 
=== Parazitske vrste ''(Cimicidae)'' ===
[[Slika:Bed bug, Cimex lectularius.jpg|thumb|lijevo|[[Obična stjenica]] ''(Cimex lectularius)'' ]]Od parazitskih je oblika najpoznatije je [[obična stjenica]] ''(Cimex lectularius)'' koja siše ljudsku krv u svim stadijima razvoja. Danju se zavlači u skrovita mjesta a noću napada (krevetska stjenica), bez hrane može izdržati i pola godine, a na temperaturama nižim od 15 °C miruje. Ne uzrokuje i ne prenosi nikakvu bolest. Raširena je po čitavom svijetu. U [[lastavice|lastavičja]] gnijezda zavlači se ''[[Cimex hirundinis]]'', a [[šišmiš]]e napada ''[[Cimex pipistreli]]''. <ref> Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8</ref><ref> Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav krleža, Zagreb, 2008. ISBN 978-953-6036-40-0</ref>
 
==Izvori==
9.708

uređivanja