Kornjaši: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 7:
| phylum = [[Člankonošci|Arthropoda]]
| classis = [[Kukci|Insecta]]
| subclassis = [[Krilaši|Pterygota]]
| ordo = [[Kornjaši|Coleoptera]]
| familia_autorstvo = [[Linnaeus]], 1758.
}}
 
'''Kornjaši''' ''(Coleoptera)'' su red malih do velikih [[kukci|kukaca]] kojima su prednja krila (elitre) jako [[hitin]]izirana u tvrdo pokrilje. U opnastim stražnjim krilima raspored je rebara izmijenjen i ona su pri mirovanju uzduž i poprijeko presložena ispod pokrilja. To je vrlo brojan red s oko 370.000 poznatih vrsta razvrstanih u 166 porodica. Uspješno su naselili gotovo sva staništa na kopnu kao i kopnene vode.
 
== Izgled ==
[[Slika:Maybug.jpg|thumb||lijevo|Prednja krila kornjaša su hitinizirana, a stražnja opnasta.]]Veličinom se jako razlikuju, od malenih, prostim okom jedva vidljivih, do [[tropi|tropskih]] divova, dugih 18 cm. Glava im je slobodna i utisnuta u prvi prsni kolutić. Usni organi prilagođeni su za grizenje. Oči su im sastavljene. Noge im obično služe za hodanje, ali su prema različitim prilagodbama preobražene za kopanje, skakanje, veslanje. Često su živih boja, ponekad i metalna sjaja, ponekad imaju različite pjege ili šare.
 
== Prehrana ==
Redak 21:
 
== Ličinke ==
[[Slika:Furcipus rectirostris.jpg|mini|Thumb|lijevo|Pipa ''Furcipus rectirostris'']] [[Ličinka|Ličinke]] kornjaša su vrlo različite: malonoge, s krlješcima nogu ili beznoge. Obično žive sakrivene i zaklonjene od svjetla u najrazličitijim životnim uvjetima. Hrane se uglavnom kao i odrasle jedinke. Razvijaju se [[preobrazba|potpunom preobrazbom]]. Kukuljice su uglavnom slobodne, rijetko koja vrsta pravi zapretke.
 
==Poznatije Porodiceporodice ==
[[Slika:Carabus auratus with prey.jpg|Thumb|mini|lijevo|[[Trčak]] ''(Carabus auratus)'' u lovu.]]Podred raznojedi ''(Polyphaga)'' sadrži, između ostalih, porodice: [[kusokrilci]] ''(Staphilinidae)'', [[strvinari]] ''(Silphidae)'', [[jelenci]] ''(Lucanidae)'', [[krijesnice]] ''(Lampyridae)'', [[šarci]] ''(Cleridae)'', [[krasnici]] ''(BupprestidaeBuprestidae)'', [[vodoljupci]] ''(Hydrophiloidae)'', [[bubamare|božje ovčice]] ''(Coccinellidae)'', [[crnokrilci]] ''(Tenebrionidae)'', [[zlatnice]] ''(Chrysomelidae)'', [[žišci]] ''(Bruchidae)'', [[strizibube]] ''(Cerambycidae)'', [[pipe]] ''(Curculionidae)'', [[potkornjaci]] ''(Ipidae)'', [[truležari]] ''(Scarabeidae)'' imaju nekoliko poznatih potporodica: [[balegaši]] ''(Geotrupinae)'', [[kotrljani]] ''(Scarabeinae)'', [[hruštevi]] ''(Melolonthinae)'', [[nosorošci]] ''(Dynastinae)'', [[zlatne mare]] ''(Cetoniinae)''.
 
Podred grabežljivaca ''(Adephaga)'' sadrži porodice: [[trčkovi]] (neki autori nazivaju ih trčci) ''(Carabidae)'', [[hitre]] ''(Cicindelidae)'', [[kozaci (kukci)|kozaci]] ''(Dytiscidae)'', [[vrtice]] ''(Gyrinidae)''. <ref> Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8</ref>
 
==Izvori==