Inačica od 22. travnja 2010. u 09:50 uredi Dnik (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 3.395 edits dod datum rođenja i smrti ← Starija izmjena		Inačica od 30. travnja 2010. u 09:28 uredi ukloni ovu izmjenu Josinj (razgovor \| doprinosi) 1.731 edit Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: Dr. '''Antun Mahnić''' ([[Kobdilj]], [[Slovenija]], [[14. rujna]] [[1850.]] - [[Zagreb]], [[14. prosinca]] [[1920.]]) bio je biskup [[Krčka biskupija\|Krčke biskupije]]. ~~Po rođenju~~Bio je ~~bio~~ Slovenac ~~hrvatskoga~~hrvatskog podrijetla, koji se, stigavši nau ~~otok~~[[Krk (grad)\|Krk]], potpuno opredijelio za hrvatsku nacionalnost. Bio je pokretač [[Hrvatski katolički pokret\|Hrvatskoga katoličkog pokreta]], a njegov rad je davao glavni ton tom pokretu.<ref name="Fokus">[http://www.fokus-tjednik.hr/vijest_arhiva.asp?vijest=1429&izdanje=68 Fokus] Tragično nastojanje oko hrvatske književnosti, 8. prosinca 2006.<br>Vladimir Lončarević: Književnost i hrvatski katolički pokret (1900. - 1945.) - Teorijske i programske odrednice, književna politika i organizacijska struktura, doktorat </ref>. == Životopis == Bio je jedan od pokretača [[Hrvatski katolički pokret\|Hrvatskoga katoličkog pokreta]], a njegov rad je davao glavni ton tom pokretu.<ref name="Fokus">[http://www.fokus-tjednik.hr/vijest_arhiva.asp?vijest=1429&izdanje=68 Fokus] Tragično nastojanje oko hrvatske književnosti, 8. prosinca 2006.<br>Vladimir Lončarević: Književnost i hrvatski katolički pokret (1900. - 1945.) - Teorijske i programske odrednice, književna politika i organizacijska struktura, doktorat </ref>. Rođen je u Kobdilju, pokraj [[Štanjel]]a, u [[Habsburška Monarhija\|Habsburškoj Monarhiji]]. Završio je teološki studij u [[Beč]]u i zaređen za prezbitera 1874., a doktorirao 1881. Potom predaje na teologiji i vrši razne službe u [[Gorica (grad)\|Gorici]]. U tom razdoblju aktivno se uključuje u slovenski društveni i politički život, kritizirajući liberalizam i liberalni katolicizam. Ustrajao je na jasnim kriterijima u procjeni umjetničkog djela, odnosno "''da umjetničko stvaranje lijepih ili ružnih oblika bez suvislih i jasnih sadržaja nije ništa drugo do pobožanstvenje svakog pojedinačnog djela, bez zajedničkog središta u nekom ljudskom smislu ili samom Bogu''".<ref name="Fokus"> </ref>▼ Godine [[1896.]] postaje krčki biskup. Odmah započinje s osnivanjem vjerskih društava te s aktivnostima vezanim uz katoličko izdavaštvo, uključujući osnivanje tiskare u Krku, a najvažnije je pokretanje časopisa za kršćansku filozofiju ''[[Hrvatska straža za kršćansku prosvjetu]]'' 1903. godine. Istodobno inicira pokretanje hrvatskih katoličkih studentskih listova i udruženja diljem Monarhije. Tako 1905. počinje izlaziti studentsko glasilo ''[[Luč (časopis)\|Luč]]''. Mahnićev najvažniji angažman je uvijek bilo okupljanje i odgajanje mladeži. U tu je svrhu u Zagrebu 1906. osnovano [[Domagoj (katolički pokret)\|Hrvatsko katoličko akademsko društvo "Domagoj"]], a 1909. nastaje [[Hrvatski katolički đački savez]] (HKĐS), kao krovna organizacija mladeških društava. Kasnije osniva [[Pijevo društvo]], u Zagrebu 1908., čiji je list bilo ''[[Jutro (novine)\|Jutro]]''. S vremenom su se različite grupe katoličkih intelektualaca okupile oko toga tjednika i ujedinile u jedinstven pokret – Hrvatski katolički pokret (HKP), čije je temeljno udruženje bio [[Hrvatski katolički narodni savez]] (HKNS), osnovan u Zagrebu 1910. Prema zamisli Antuna Mahnića, vodstvo HKP-a trebali su preuzeti tzv. seniori a ne studenti te se zato 1913. formira [[Hrvatski katolički seniorat]] (HKS), sa sjedištem u Zagrebu, kao upravljačko tijelo. Poslije 1. svjetskog rata Mahnić je bio prognan iz Krka od talijanskih vlasti te odlazi u Zagreb, gdje i umire. Prvotno je bio sahranjen na Mirogoju, potom su mu ostaci preneseni u crkvu sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu, a 2002. u krčku katedralu. == Javno djelovanje == Mahnićev prvi životni cilj je širenje i obrana katoličke vjere i njezinih moralnih načela i hrvatskoj javnosti i društvu, koje je bilo prožeto rastućim [[Liberalizam\|liberalizmom]] i [[Sekularizacija\|sekularizacijom]]. ▲Autor je brojnih radova iz teološkog, filozofskog, estetskog i politološkog područja. Ustrajao je na jasnim kriterijima u procjeni umjetničkog djela, odnosno "''da umjetničko stvaranje lijepih ili ružnih oblika bez suvislih i jasnih sadržaja nije ništa drugo do pobožanstvenje svakog pojedinačnog djela, bez zajedničkog središta u nekom ljudskom smislu ili samom Bogu''".<ref name="Fokus"> </ref> == Također pogledajte == [[Ljubomir Maraković]] [[Ivo Protulipac]] [[Ivan Merz]] [[Josip Stadler]] == Literatura == 1. BOZANIĆ, Antun: ''Biskup Mahnić. Pastir i javni djelatnik u Hrvata'', Zagreb – Krk, 1991. 2. KRIŠTO, Jure: ''Hrvatski katolički pokret (1903. – 1945.)'', Zagreb, 2004., ISBN 953-6258-64-1. 3. KRIŠTO, Jure: ''Prešućena povijest. Katolička Crkva u Hrvatskoj politici 1850.-1918.'', Zagreb, 1994., ISBN: 9531690464 9789531690461. 4. SINJERI, Josip: "Biskup Antun Mahnić i Hrvatski katolički pokret", ''Riječki teološki časopis'', [[Rijeka]], 15 (2007), 2 (30), 551 - 587. == Bilješke == {{izvori}} {{Hrvatski sveci i blaženici}} ~~{{mrva-kršć}}~~ {{~~GLAVNIRASPORED~~GLAVNI RASPORED:Mahnić, Antun}} [[Kategorija:Hrvatski biskupi]] [[Kategorija:Hrvatski filozofi]]

Antun Mahnić: razlika između inačica