Mahmud I.: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: el:Μαχμούτ Α΄ |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 4:
Mahmud I., sin Mustafe II., postaje sultan u rujnu [[1730.]] u svojoj 34. godini nakon svrgavanja [[Ahmed III.|Ahmeda III.]] u pobuni janjičara Patrona Halila, koji ga je uz reakcionarnu ulemu i doveo na vlast, na kojoj ostaje do smrti. Kraj "ere tulipana" na zahtjev pobunjenika Mahmud I. označava rušenjem 120 dvoraca koji su u desetak godina prije toga po francuskom uzoru bili izgrađeni u doba Ahmeda III.
Iduće 1731. krvavo savladava janjičare, te Perziju, protiv koje ima uspjeha i 1732. ali rat s promjenjivim uspjehom traje do 1736. kada s Perzijom sklapa mir. Iste godine [[Rusko Carstvo|Rusi]] osvajaju i razaraju [[Krim]], a slijedeće 1737.,kao saveznica Rusije iako nespremna za rat [[Habsburška Monarhija|Austrija]] napada u tri pravca, na Srbiju, Bosnu i Vlašku, ali doživljava poraz u Bosni kod Banja Luke. Napori Mahmuda I. da modernizira vojsku, iako ograničeni, donijeli su plod i slijedeće 1738. i 1739. u velikim pobjedama Mahmud vraća Krim i zatim ključnom pobjedom u [[bitci kod Grocke]], te potom kratkom opsadom Beograda
18.9.[[1739.]] Mahmud I. sklapa [[Beogradski mir]], jedan od najpovoljnije sklopljenih mirovnih ugovora u povijesti [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Srbija je ponovo u osmanskim rukama, u Bosni je granica pomaknuta na rijeku [[Sava|Savu]], a odredbama ugovora srušene su sve novoizgrađene goleme nove fortifikacije Beograda, te tvrđave [[Pančevo]] i [[Rača]].
Nakon Beogradskog mira ovaj sultan koji je bio prije pjesnik nego političar do smrti [[1754]]. svoju sretnu vladavinu nastavlja građenjem biblioteka, napretkom obrazovanja, širenjem utjecaja diplomacije i razmjerno dobrom vladavinom koja mu je donijela nadimak Kambur (Hvaljeni). Naslijedio ga je brat [[Osman III.]]
| |||