Sekelji: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Članak "Sikuli" je zaštićen: dok ne razmrsim ([edit=sysop] (istječe 17:46, 1. svibnja 2010. (UTC)) [move=sysop] (istječe 17:46, 1. svibnja 2010. (UTC))) |
m spašavanje povijesti promjena |
||
Redak 1:
{{Etnička grupa
| ime = Sikul (Székely)
| slika =
| opis_slike =
| populacija = oko 670.000 <ref>Većina se izjašnjava kao [[Mađari]], dok neki kao Sikuli</ref>
| regije = [[Rumunjska]] (velikim dijelom u županijama [[Harghita (županija)|Harghita]], [[Covasna (županija)|Covasna]] i dijelovima županije [[Mureş (županija)|Mureş]])
| regija1 =
| pop1 =
| ref1 =
| jezik = [[mađarski jezik|mađarski]]
| vjera = većinom [[katolička crkva|rimokatolici]], [[kalvinizam|kalvinisti]]
| srodne = [[Mađari]], [[Finci]], [[Estonci]] itd.
}}
[[Datoteka:Tinutul_Secuiesc.png|mini|250px|Županije [[Covasna (županija)|Covasna]], [[Harghita (županija)|Harghita]] i [[Mureş (županija)|Mureş]] u [[Rumunjska|Rumunjskoj]]]]
[[Datoteka:Székely_village2.jpg|mini|desno|Sikulsko selo]]
[[Datoteka:Székely traditional leaving room.JPG|mini|desno|Enterijer stare sikulske seoske kuće]]
[[Datoteka:Szentanna-to 2.jpg|mini|desno|Kratersko jezero Sveta Ana scena je jedne stare sikulske legende]]
[[Datoteka:Siculicidium.jpg|mini|desno|130px|Spomen-kamen žrtvama pokolja kod Madéfalve]]
[[Datoteka:Kezdi centre6.jpg|mini|desno|Kip Árona Gábora, sikulskog heroja mađarske borbe za slobodu 1848-1849. godine u centru [[Târgu Secuiesc|Târgu Secuiesca]]]]
[[Datoteka:Korond.jpg|mini|desno|Keramičke posude sa sikulskim motivima čuveni su proizvodi naselja [[Corund|Corunda]]]]
[[Datoteka:Kopjafa 2110.JPG|mini|desno|Sikulski drveni nadgrobni spomenici]]
[[Datoteka:Orban Balazs.jpg|mini|desno|120px|[[Balázs Orbán]], autor prvog ozbiljnog djela o Sikulima]]
'''Sikuli''', na [[hrvatski jezik|hrvatskom]] također: '''Sekulji''', '''Sekelji''' ili '''Szekleri''', [[mađarski jezik|mađarski]]: ''székelyek'' ([[jednina]]: ''székely''), [[rumunjski jezik|rumunjski]] ''Secuii'' (jednina: ''Secui'') je naziv za regionalnu zajednicu [[Mađari|Mađara]] nastanjena uglavnom u istočnim krajevima [[Transilvanija|Transilvanije]], u [[Rumunjska|Rumunjskoj]].
== Populacija ==
Većina Sikula živi u [[Sikulska zemlja|Sikulskoj zemlji]] (povijesni naziv za područje današnjih županija [[Covasna (županija)|Covasna]] i [[Harghita (županija)|Harghita]] te dijela županije [[Mureş (županija)|Mureş]] u jugoistočnoj Transilvaniji). Pored toga, većina mađarskih stanovnika područja između gradova [[Braşov]] i [[Sibiu]] se također smatra Sikulima.
Za većinu pripadnika te skupine, Sikul kao opredjeljenost shvaćen je kao regionalno obilježje uz pripadnost [[Mađari|mađarskoj]] naciji i time mađarskoj manjini [[Rumunjska|Rumunjske]]. Skupini Sikula pripada oko 40% od 1,4 milijuna [[Transilvanija|transilvanijskih]] Mađara (otprilike 670.000 osoba). (Ostali se po nacionalnosti opredjeljuju samo kao Mađari; analogija je slučaj hrvatskih [[Šokci|Šokaca]] u [[Slavonija|Slavoniji]] ili [[Srijem|Srijemu]]). Rumunjsko pravo ne poznaje naziv ''Sikuli'' pa se oni u popisima stanovništva pojavljuju jednostavno pod nazivom ''Mađari''. U Mađarskoj, a i na međunarodnoj sceni se također najčešće govori o transilvanijskim Mađarima kao jedinstvenoj manjini, s tim da unutar nje Sikuli čine posebnu zajednicu.
=== Populacija po županijama ===
{| class="wikitable"
!Županija
!Mađari
!% ukupnog stanovništva
|-
|[[Harghita (županija)|Harghita]]
|275.841
|84,62%
|-
|[[Covasna (županija)|Covasna]]
|164.055
|73,80%
|-
|[[Mureş (županija)|Mureş]]
|227.673
|39,30%
|}
Stanovnici mađarske narodnosti tih triju županija su po pravilu smatrani Sikulima. (Podaci iz [[2002]]).
== Povijest Sikula ==
=== Porijeklo ===
Originalni zadatak Sikula u Ugarskoj bio je obrana granice te države na [[Transilvanija|transilvanijskom]] pograničnom području. Porijeklo Sikula je krajnje sporno. Nagađa se o [[Avari|avarskom]], [[Bugari|bugarskom]], [[Huni|hunskom]], [[Kabari|kabarskom]], [[Skiti|skitskom]] i [[Turci|turskom]] podrijetlu. Po drugima, Sikuli su "oduvijek" bili Mađari te se njihov posebni identitet razvio kao posljedica izoliranja u planinskim krajevima. Ova teorija ima više podržavača u Mađara, dok se rumunjska historiografija tradicionalno zalaže za strano, a čak i rumunjsko porijeklo Sikula.
Ako Sikuli nisu mađarskog podrijetla, nastaje pitanje njihovog originalnog jezika, koje se dosad čini neriješivim. Naime, iz izvještaja [[srednji vijek|srednjovjekovnih]] kronika ne proizlazi da se Sikuli ikad služili jezikom drugim osim [[mađarski jezik|mađarskim]], a ni lingvistička istraživanja nisu vodila do rezultata.
=== Natio Siculorum ===
Sikuli su zbog svojih vojničkih usluga tijekom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] uživali plemićke privilegije te bili izuzeti od plaćanja poreza. Oni su od [[13. stoljeće|13. stoljeća]] činili posebnu "[[stalež|stalešku]] naciju". [[Latinski jezik|Latinski]] naziv ''natio Siculorum'' ('nacija Sikula') odnosi se na njihovoj ravnopravnosti ostalim ugarskim "nacijama" (staležima). Sikuli su platili porez samo kad je kralj stupio na prijestolje, vjenčao se ili kad mu se rodio sin.
Priviligije Sikula su obuhvatile i izuzetak njihove teritorije iz mađarskog administrativnog sustava zasnovanog na [[županija|županijama]] (na [[mađarski jezik|mađarskom]]: ''vármegyék''). Sikulska administrativna jedinica zvala se ''szék''. Sikulski székovi su bili sljedeći:
* Csík
* Udvarhely
* Háromszék
* Maros
* Aranyos
Od [[14. stoljeće|14. stoljeća]] se Sikuli (''communitas Siculorum'') raslojavali na tri grupe (prema poveljama: ''tria genera Siculorum''): ''potiores'' ('moćnici'), ''lófők'' (otprilike: 'konjanici') i ''simplices'' ('prostaci'). Ova promjena je vezana za vojne reforme nakon [[provala Tatara|provale Tatara]] u [[1241]]. Svaka od tih grupa je i dalje raspolagala plemićkim privilegijama (''libertas Siculorum''). U [[1437]]. godini Sikuli su sklopili staleški savez s transilvanijskim [[Mađari|Mađarima]] i [[Transilvanijski Sasi|Sasima]] (''Unio trium nationum'').
=== Gubljenje privilegija ===
Posljedicom [[Turci|turskog]] osvajanja u [[16. stoljeće|16. stoljeću]], [[Transilvanija]] se otcijepila od Ugarske i postala - pod vodstvom ugarskog vojvode - poluvazalna država [[Osmansko carstvo|osmanskog carstva]] ([[Transilvanijska kneževina]]). Postojanje takve velike mase ljudi oslobođeni od plaćanja poreza više nije bilo u interesu vladara, pa su vojvode težili da im skresaju privilegije.
Sikuli su se prvi put suočili s vojvodom [[Ivan Žigmund|Ivanom Žigmundom]], što je bio uzrok izbijanja [[prvi sikulski ustanak|prvog sikulskog ustanka]] u [[1562]]. Vojvode iz obitelji Báthory su također pokušavali sa skresanjem drevnih prava. Kao posljedica tih sukoba, Sikuli su za vrijeme provale [[Mihajlo Hrabri|Mihajla Hrabrog]] [[1599]]. godine stali na stranu tog [[Vlaška (kneževina)|vlaškog]] vojvode.
Nakon poraza Osmanskog carstva [[opsada Beča|pod Bečom]] [[1683]]. godine, Transilvanija je postupno gubila [[autonomija|autonomiju]] koju je uživala pod osmanskom kontrolom i dospjela pod [[Austrija|austrijsku]] vlast. Kada je [[Marija Terezija]] preustrojila graničarski sustav i uvela novačenje u redovima Sikula, oni su otkazali poslušnost. Zauzvrat su [[car|carske]] trupe zaklali više stotina Sikula. (Taj događaj [[1764]]. godine je po obližnjem naselju poznat u mađarskoj povijesti kao ''pokolj kod Madéfalve''). Mnogi Sikuli su prebjegli u tadašnju Moldaviju, gdje su se priključili već postojećim grupama ranije iseljenih [[Mađari|Mađara]] i Sikula.
=== Sikuli u formiranju mađarske nacije ===
Transilvanija je vraćena Ugarskoj [[austro-ugarska Nagodba|austro-ugarskom Nagodbom]] u [[1867]]. godini. Za vrijeme mađarske borbe za slobodu protiv [[Austrija|Austrije]] [[1848]]-[[1849]]. godine, Sikuli su činili većinu u [[Transilvanija|transilvanijskoj]] vojsci generala [[Józef Bem|Józefa Bema]]. (Transilvanijski [[Rumunji]] i Sasi su se suprotstavili ciljevima mađarske građanske revolucije). Početak oružane samoobrane bio je proglašen [[16. listopada]] [[1848]]. godine na sikulskom zboru kod Agyagfalve (današnje [[rumunjski jezik|rumunjsko]] ime: ''Lutiţa''). Na zboru je izrečeno da su Sikuli spremni uzeti oružje u ruke "za obranu svoje mađarske braće".
Budući da Sikuli više nisu bili privilegizirani, preustrojavanjem mađarskog administrativnog sistema u [[1876]]. godini njihovi székovi su bili ukinuti. Na području bivših székova formirane su četiri županije (''vármegyék''): Csíkszék, Háromszék, Udvarhelyszék i Maros-Torda.
=== Sikuli kao manjina ===
[[Trianonski mirovni ugovor]] ([[1920]]) koji je slijedio vojni poraz [[Mađarska|Mađarske]] u [[prvi svjetski rat|prvom svjetskom ratu]] naredio je priključenje [[Transilvanija|Transilvanije]] (zajedno s pojedinim ostalim dijelovima Mađarske) [[Rumunjska|Rumunjskoj]].
[[Druga bečka odluka|Drugom bečkom odlukom]] [[30. kolovoza]] [[1940]]. godine Rumunjska je bila prisiljena od [[Njemačka|Njemačke]] i [[Italija|Italije]] da [[Sikulska zemlja|Sikulsku zemlju]] (zajedno sa sjevernim dijelom Transilvanije) prepušta Mađarskoj. Sikulsko stanovništvo je - nasuprot rumunjskom - [[Mađari|mađarske]] vojnike dočekalo kao osloboditelje. U [[drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] Mađarska je izgubila sve ponovo stečene teritorije. (Gubitak Sjeverne Transilvanije - kao i ostalih područja stečena u predratno vrijeme - bio je potvrđen [[Pariški mirni ugovor|pariškim mirnim ugovorom]] u veljači [[1947]]. godine).
Od [[1947]]. do kraja [[1989]]. godine Rumunjska je bila [[komunizam|komunistička]] zemlja. Prvi komunistički vođa [[Gheorghiu-Dej]] dao je uhititi članove Mađarskog narodnog saveza, dok je osnovanjem [[Mađarska Autonomna Pokrajinu|Mađarske Autonomne Pokrajine]] (RAM) u Sikulskoj zemlji [[1952]]. godine stvarao iluziju poštovanje manjinskih prava. Stanovnici te pokrajine u biti nisu uživali samoopredjeljenje jer je ustroj RAM-a bio temeljen na [[Staljin|staljinističkom]] modelu sličnom onome [[Sovjetski savez|sovjetskih]] "autonomnih" pokrajina. [[1960]]. godine granice RAM-a su modificirane pa se postotak Mađara u njemu smanjio od 77 do 63%. (RAM je tom prilikom i preimenovan u Mureş-Mađarsku Autonomnu Pokrajinu). Uvođenjem županijskog sustava u [[1968]]. godini ta administrativna jedinica prestaje. Njena teritorija je podijeljena između županija [[Mureş (županija)|Mureş]], [[Harghita (županija)|Harghita]] i [[Covasna (županija)|Covasna]].
[[Nicolae Ceauşescu]] koji je sljedio Gheorghiu-Deja [[1965]]. je postupno izgradio zloglasni nacionalistički sustav u svojoj zemlji. Mađari Rumunjske su u to doba - pored toga što su dijelili tešku sudbinu svojih [[Rumunji|rumunjskih]] susjeda zbog loših ekonomnih prilika - doživjeli i nacionalno i vjersko ugnjetavanje. Kontinuitet prostora sa značajnim mađarskim stanovništvom je bio prekinut naseljavanjem stanovnika rumunjske nacionalnosti iz krajeva izvan Transilvanije. Ta politika je jedino bila neuspješna u Sikulskoj zemlji: u većini sikulskih gradova poput [[Miercurea-Ciuc|Miercurea-Ciuca]], [[Odorheiu Secuiesc|Odorheiu Secuiesca]] ili [[Sfântu Gheorghe|Sfântu Gheorghea]] te osobito u selima Sikuli i danas čine apsolutnu većinu. Nizak nivo industralizacije i urbanizacije, etnički kompaktna narav i nepromjenjeni seoski karakter Sikulske zemlje te asimilacija pridošlice u toj pretežnoj mađarskoj kulturnoj sredini bili su glavni razlozi očuvanja sikulskog obilježja tog područja.
== Suvremena politika u Sikula ==
[[Mađari]] u [[Rumunjska|Rumunjskoj]] su sve do zadnjih godina bili politički nepodjeljeni te su i Sikuli jednoglasno podupirali [[Demokratski savez Mađara u Rumunjskoj]] (RMDSZ), stranku [[Béla Markó|Béle Markóa]] koja predstavlja interese mađarske manjine od [[1989]]. No, mnogi smatraju rezultate umjerene politike RMDSZ-a nezadovoljavajućim. Naime, dva glavna politička cilja [[Transilvanija|transilvanijskih]] Mađara, [[autonomija]] na osobnoj ili teritorijalnoj osnovi te vlastito državno sveučilište dosad nisu dostignuta. Sikuli, čija zajednica - nasuprot ostalim Mađarima u Transilvaniji - živi u bloku s mađarskom većinom, više su skloni politici disidenata RMDSZ-a kojim je naglašeni cilj što brže ostvaranje autonomije. Sikul [[Jenő Szász]], koji je u tu svrhu osnivao Mađarski građanski savez (MPSZ), gradonačelnik je [[Odorheiu Secuiesc|Odorheiu Secuiesca]], grada s 96% mađarskog stanovništva.
[[15. ožujka]] [[2006]]. godine je u tom gradu održan "sikulski zbor". Na njemu je pročitan proglas u kojem Sikuli zahtijevaju autonomiju za [[Sikulska zemlja|Sikulsku zemlju]]. Proglašenje same autonomije nije se desilo, ali spektakularni posjet predsjednika države Rumunjske [[Traian Băsescu|Traiana Băsescua]] Odorheiu Secuiescu narednog dana bio je znak da je nova struja postala nezanemarivim faktorom u transilvanijskih Mađara. No, rumunjska vlast i dalje odbija prijedloge za autonomiju kao takve koji su - prema njoj - suprotni točki ustava o Rumunjskoj kao "jedinstvenoj nacionalnoj državi".
Položaj Sikula (u okviru pitanja 1.4 milijuna rumunjskih Mađara) vjerojatno postaje sljedećim u nizu manjinskih pitanja unutar [[Europska unija|Europske unije]]. Naime, dok službena Mađarska podupira ambicije svog istočnog susjeda za priključenje uniji, neriješenih pitanja državnog sveučilišta, povrat imovine [[katolička crkva|katoličkoj]] i reformiranoj ([[kalvinizam|kalvinističkoj]]) crkvi te nedonošenje zakona o manjinama ostat će prepreka za djelotvorno sudjelovanje tih dviju novih članica EU.
== Jezik ==
Sikuli se služe [[mađarski jezik|mađarskim]] jezikom. Njihova jezična inačica zove se sikulskim dijalektom ([[mađarski jezik|mađarski]]: ''székely nyelvjárás''). Taj dijalekt je obilježen s više arhaizama nego većina mađarskih dijalekata te posuđenicama iz [[rumunjski jezik|rumunjskog]] jezika, ali on je uzajamno razumljiv s književnim mađarskim jezikom. (Isti dijalekt govore i dvojezični predstavnici [[Rumunji|rumunjskog]] stanovništva na područjima s mađarskom većinom).
== Kultura ==
=== Pučka kultura ===
Pučkoj kulturi Sikula pripadaju:
* sikulska vrata: drvena vrata bogato ukrasena s rezbarijom, prepoznatljive konstrukcije sikulskih domaćinstava ([[mađarski jezik|mađarski]]: ''székelykapu'')
* drveni nadgrobni spomenici (mađarski: ''kopjafa'' - 'koplje')
* legenda o [[Huni|hunskom]] porijeklu: prema sikulskoj predaji, Sikuli su potomci navodnog sina Csaba hunskog kralja [[Atila|Atile]]
* sikulsko pismo: staro pismo Sikula, pretpostavljivo iz pretkršćanskog razdoblja (mađarski: ''székely rovásírás'')
Najvažniji spomenici sikulske materijalne kulture izloženi su u [[Sikulski narodni muzej|Sikulskom narodnom muzeju]] u [[Sfântu Gheorghe|Sfântu Gheorgheu]].
=== Književnost ===
Nekoliko najvećih mađarskih književnika poput [[Kelemen Mikes|Kelemena Mikesa]] ili [[Áron Tamási|Árona Tamásija]] bilo je iz [[Sikulska zemlja|Sikulske zemlje]], ali o njihovom radu se obično raspravlja pod pojmom [[mađarska književnost|mađarske književnosti]].
[[Balázs Orbán]], koji je i sam bio Sikul, napisao je dosad najobuhvatniji "Opis Sikulske zemlje" (''A Székelyföld leírása...'', objavljen između [[1868]] i [[1873]]).
== Vjera ==
Sikuli većinom pripadaju [[katolička crkva|rimokatoličkoj]] i reformiranoj ([[kalvinizam|kalvinističkoj]]) crkvi.
== Vanjske poveznice ==
=== Na hrvatskom ===
*[http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=812&id_projekta=0&id_stranice=0 Mađari u Transilvaniji]
=== Na drugim jezicima ===
*[http://www.alanier.at/Szekelyfold.html Putopis o Sikulskoj zemlji (engleski)]
*[http://www.covasna.ro/ Županija Covasna (engleski, mađarski, rumunjski)]
*[http://www.cchr.ro/ Županija Harghita (engleski, mađarski, njemački, rumunjski)]
*[http://www.cjmures.ro/ Županija Mureş (engleski, mađarski, rumunjski)]
*[http://www.rmdsz.ro/ Demokratski savez Mađara u Rumunjskoj (engleski, mađarski, rumunjski)]
*[http://www.tol.cz/look/TOL/article.tpl?IdLanguage=1&IdPublication=4&NrIssue=161&NrSection=2&NrArticle=16394 Članak o Sikulima (engleski)]
*[http://www.daily-news.ro/article_detail.php?idarticle=23826 Novinski članak o sikulskoj autonomiji (engleski)]
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Mađari]]
[[Kategorija:Etničke grupe Rumunjske]]
[[an:Seculs]]
[[bg:Секеи]]
[[de:Szekler]]
[[dsb:Sekele]]
[[en:Székely]]
[[eo:Sikuloj]]
[[es:Székely]]
[[fr:Sicules (Transylvanie)]]
[[he:סקויים]]
[[hsb:Sekeljo]]
[[hu:Székelyek]]
[[it:Siculi (Transilvania)]]
[[ja:セーケイ人]]
[[la:Siculi]]
[[nl:Szeklers]]
[[pl:Seklerzy]]
[[pt:Székely]]
[[ro:Secui]]
[[ru:Секеи]]
[[sh:Sekelji]]
[[sk:Sikulovia]]
[[sr:Секељи]]
[[sv:Szekler]]
[[uk:Секеї]]
[[zh:塞凯伊人]]
| |||