Inačica od 24. svibnja 2005. u 03:47 uredi Branimir Rončević (razgovor \| doprinosi) 123 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 24. svibnja 2005. u 16:03 uredi ukloni ovu izmjenu 195.29.69.178 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 3: ::::<math>k={F \over x}</math> Iz definicijske je jednadžbe jasno je da je mjerna jedinica za krutost njutn po metru ['''N/m'''] što znači da je to veličina koja govori kolika je sila potrebna da bi se postigla jedinična deformacija. Ova je veličina od velike važnosti u primjenjenim znanostima [[Strojrstvo\|strojarstvu]], [[Brodogradnja\|brodogradnji]] i [[Građevinarstvo\|građevinarstvu]] te je jedan od temeljnih pojmova u [[Fizika čvrstog tijela\|fizici čvrstog tijela]]. O krutosti ima smisla govoriti samo kod čvrstih tvari s obzirom da tekućine i plinovi nemaju stalan oblik zbog slabijih međumolekularnih sila. Važno je shvatiti da krutost ovisi o nekoliko faktora: materijal tijela, geometrija tijela ili sustava (oblik i dimenzije) te mjesto i vrsta opterećenja. Uzmimo za jednostavan primjer jedan štap učvršćen na svom kraju opterećen tlačnom silom na svom drugom kraju koja se poklapa s uzdužnom osi štapa. Svakome je jasno da će se uslijed takvog opterećenja štap sabiti, tj. javit će se deformacija. Kolika će ta deformacija biti ovisi o tome koliko je štap aksijalno krut. Tako će se za istu silu i iste dimenzije čelični štap manje sabiti nego drveni štap, s obzirom da je čelik čvršći od drveta. Uzmemo li istu silu i dva čelična štapa različitih dimenzija, manje će se sabiti štap koji ima veću površinu poprečnog presjeka. Uzmemo li isti štap i opteretimo li ga silom istog intenziteta, ali okomitom na njegovu uzdužu os, iznos deformacije će biti drugačiji jer je i fleksijska krutost (krutost na savijanje) drugačija od aksijalne krutosti.

Krutost: razlika između inačica