Inačica od 8. svibnja 2010. u 20:33 uredi Bugoslav (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 9.342 edits Članak je strahovito negativno intoniran, to će se morati mijenjati. Primjerice Ferdinand I. je potvrdio Skaliću njegovu "darovnicu" (vrlo vjerojatno grbovnik), i to 1. ožujka 1555. ← Starija izmjena		Inačica od 8. svibnja 2010. u 20:48 uredi ukloni ovu izmjenu Bugoslav (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 9.342 edits Njega bi trebalo više istražiti, a ovo o falsifikatoru, to nije previše jasno dokazano, to može biti crtica u njegovomu životopisu, a ne uvodni dio. On je možda tražio svoje korijene preduboko. Novija izmjena →
Redak 4: Pustolovan sin siromašnog zagrebačkog školnika; nakon studija i doktorata filozofije u [[Beč]]u i teologije u [[Bologna\|Bologni]] probija se (na temelju falsificiranih isprava i pod lažnim titulama markiza, grofa i barona) na različite europske dvorove. Više puta je protjerivan iz raznih europskih zemalja i njihovih dvorova zbog falsifikata i drugih prijevara. Kao dvorski kapelan cara Ferdinanda raskrinkan. Odlazi u [[Tübingen]], gdje prelazi na [[protestantizam]], i kao štićenik Cristopha Wittenberškog i H. Ungnada predaje na tübingenškom sveučilištu. Duže vrijeme živio je u [[Königsbergu]], gdje postaje čak prvi ministar pruskog vojvode Albrechta. Prisiljen zbog svojih prijevara da i od tamo bježi, sklanja se u [[Pariz]] i pokušava se izmiriti s rimskom crkvom. Kasnije prelazi u [[Münster]]; umro je na putu za [[Pruska\|Prusku]], kamo mu je bio dopušten povratak. Na [[latinski jezik\|latinskom]] pisao rasprave o [[teologija\|teologiji]], [[filozofija\|filozofiji]], [[okultizam\|okultizmu]] i [[historiografija\|historiografiji]], vrlo šarolike vrijednosti, često plagirajući. U naslovu svoga djela '''''Encyclopaediae seu orbis disciplinarum tam sacrarum quam profanarum epistemon''''' (Basel, 1559.) Skalić je prvi upotrijebio riječ [[enciklopedija]] u značenju srodnom današnjem. Smatra se također piscem [[medicina\|medicinskih]] djela.<ref name="LG">Glesinger, Lavoslav. ''Liječnici i čudotvorci : iz starih medicinskih kronika'', Zora, Zagreb, 1955., str. 12., 74. i 164. {{Citat\|No još je kudikamo kurioznije, da je naš najplodniji medicinski pisac 16. stoljeća bio poznati teolog, mističar, pustolov i falsifikator Pavao Skalić, …}}</ref> == Djela ==

Pavao Skalić: razlika između inačica