Inačica od 2. travnja 2010. u 22:36 uredi Xqbot (razgovor \| doprinosi) 66.981 edit m robot Dodaje: ar:كليمينت الأول ← Starija izmjena		Inačica od 12. svibnja 2010. u 23:12 uredi ukloni ovu izmjenu Bzmarko (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 1.365 edits dopuna Novija izmjena →
Redak 18: <!--\| fusnota = (15)--> \|}} '''Sveti Klement I.''' je bio četvrti [[papa]], nasljednik [[Anaklet]]a, od [[88]] do [[98]]. Naziva se još i Klement Rimski jer je bio rimljanin židovskog podrijetla<ref>Tomašević, Silvije: ''Pape kroz povijest'', Adamić, Rijeka, 2003., ISBN 953-219-111-9, str. 68</ref>, a ubraja se među [[Apostolski oci\|apostolske oce]]. U [[Katolička Crkva\|Katoličkoj]] i [[Pravoslavlje\|Pravoslavnoj Crkvi]] časti se kao [[svetac]]. Od njegovih pisanih djela poznata je [[Klementova poslanica Korinćanima\|Poslanica Korinćanima]], dok su mu pripisani i mnogi drugi spisi. Prema predaji koja seže do 9. stoljeća, Klement je podnio mučeništvo [[102]]. godine na [[Krim]]u. Redak 41: == Mučeništvo == O Klementovu životu i smrti nije poznato gotovo ništa. O njegovu mučeništvu govori se u apokrifnim spisima što ih je u svojoj zbirci „Patres apostolici“ [[1724]]. objavio Cotelier. Ondje se uz obilje detalja govori o tome kako je Klement obratio Teodoru, ženu Sisinija, [[Nerva\|Nervina]] dvorjanika, a potom i samog Sisinija te još 423 osobe na višem položaju. [[~~Trajan~~Car]] Nerva je stoga prognao papu na [[Krim]], gdje je izveo razna čuda, a mnogi su se ondje obratili na kršćanstvo i izgradili 75 crkava. To je još više izazvalo bijes novog cara [[Trajan]]a ~~konačno~~koji ~~određuje~~naređuje da se Klementa baci u [[more]] sa ~~sidrom~~[[sidro]]m privezanim o vratu. Otada se more postupno povlačilo, dok nije otkrilo na čudesan način načinjeno svetište s kostima sveca. Ova je legenda vjerojatno bila poznata već u 4. stoljeću, a zasigurno u 6. stoljeću (Grgur iz Toursa. [[Sveti Ćiril]] oko [[868]]. na Krimu nailazi na grobnicu s kostima i sidrom, te se proširio glas da je riječ o ~~Konstantinovim~~Klementovim ostacima. Ćiril je te ostatke prenio u [[Rim]], a papa [[Hadrijan II.]] položio ih je zajedno s ostacima [[Ignacije Antiohijski\|Ignacija Antiohijskog]] pod glavni [[oltar]] bazilike sv. Klementa u Rimu. Dio legende koji govori prijenosu kostiju vjerojatno je autentičan, no nije sigurna identifikacija samih ostataka. Također prema legendi bazilika sv. Klementa izgrađena je na temeljima njegove obiteljske kuće tri stoljeća nakon njegove smrti.<ref>''Pape kroz povijest''</ref> [[Rufin]] je prvi koji (oko [[400]]. godine) spominje Klementa kao mučenika. Papa [[Zosim]] u jednom pismu afričkim [[biskup]]ima [[417.]] spominje proces i djelomično oslobođenje od krivnje [[hereza\|heretika]] Celestijusa, koji se odvio u bazilici sv. Klementa. Papa kaže da je izabrao tu baziliku upravo stoga što je Klement dao svoj život za pravu vjeru. Oko [[430]]. godine jedan pisac imenom Predestinat te [[sinod]] u Vaisonu iz [[442]]. upisuju Klementa među mučenike. Suvremeni kritičari drže da je moguća zamjena pape Klementa s mučenikom konzulom Klementom. Ipak, s druge strane, u Rimu ne postoji tradicija o ukopu ovog pape, pa se misli da je ipak umro u progonstvu. == Značaj == U vrijeme Klementa kršćanstvo se značajno proširilo na istok. Osobito je značajna Klementova reakcija prilikom svađe svećenika u [[Grčka\|Grčkoj]], kojom prilikom ih je Klement pozvao na poslušnost čime je praktički uvedeno pravilo kojim se potvrđuje primat rimskoga [[biskup]]a nad svim crkvama u svijetu.<ref>''Pape kroz povijest''</ref> == Ikonografija == Line 55 ⟶ 58: == Štovanje == U [[Rimokatolička Crkva\|Rimokatoličkoj Crkvi]] spomendan sv. Klementa, pape i mučenika, pada [[23. studenog]], a istoga ga se dana spominje i [[Evangelička Crkva]]. U [[pravoslavlje\|pravoslavlju]] većina Crkava spominje ga se [[23. studenog]]. U [[Srpska pravoslavna Crkva\|Srpskoj pravoslavnoj Crkvi]] štuje se [[25. studenog]] prema [[Julijanski kalendar\|julijanskom kalendaru]]. == Izvori == {{izvori}} {{pape}}

Klement I.: razlika između inačica