Razlika između inačica stranice »Točka (računalna grafika)«

bez sažetka
(vraćeno na Inačica od 00:18, 13. svibnja 2010. (uredi), prije preusmjeravanja)
U računalnoj grafici pojam '''točkaTočka''' u računalnoj grafici označava najmanju (osnovnu) jedinicu od koje je slika sastavljena, ukoliko je slika prikazana u [[rasterska slika|rasterskoj grafici]]. Ovaj pojam je u uskoj vezi s pojmom [[točka|točke]] u [[Točka_(geometrija)|geometriji]] i [[Točka_(likovna_umjetnost)|likovnoj umjetnosti]]. Osim pojma točke koriste se i pojam '''piknjica''' ukoliko se pojam želi razlikovati od matematičkog ili likovnog pojma točke. Također, u literaturi direktno prevednoj s engleskog jezika susrećemo se s činjenicom da se pojam '''piksel''' (od [[engleski|eng]]. ''pixel'') često ne prevodi.
 
 
[[rasterska slika|Rasterska grafika]] je najjednostavniji način pohrane kontinuiranih slika u digitalnom računalu. Pohrana se obavlja procesom zvanim [[digitalizacija|digitalizacija]], te te slike nazivamo digitalnim slikama. Primjer tako zapisane slike je bilo koja slika nastala [[digitalni fotoaparat|digitalnim fotoaparatom]]. Alternativan način zapisa slike je putem [[vektorska grafika|vektorske grafike]].
 
Digitalne sive slike su spremljene kao polje točaka (dvodimenzionalni niz), gdje je svaka točka definirana svojim položajem ((x,y) koordinatama) i iznosom, odnosno trojkom (x,y,i). U slučaju da želimo zapamtiti sliku u boji moramo koristiti paletu boja ili neki od standardnih prostora boja poput [[RGB]] ili HSV. Ukoliko koristimo paletu boja zapravo koristimo tablicu koja nam za svaku nijansu sive određuje u koju boju se ona preslikava prilikom iscrtavanja na zaslonu. Primijetimo da je dubina boje u tom slučaju ograničena brojem razina sive (obično potencije broja 2, poput 16 ili 256). Ukoliko sliku pamtimo u nekom prostoru boja poput [[RGB]] prostora boja, tada je svaka piknjica spremljena u tri kanala, odnoso zapamćena je kao petorka (x,y,r,g,b). Posljednja tri elementa nose vrijednost pojedinog kanala u prostoru boja redom: r-crvenog, g-zelenog i b-plavog. Te tri boje predstavljaju osnovne boje čijim miješanjem možemo dobiti ostale boje. Primijetite da ukoliko svaki kanal može zapamtiti 256 nijansi tada je ukupan broj boja iznosi (256)^3 ~ 16 milijuna. Tolika dubina boje se postiže nauštrb memorijskog prostora, jer umjesto jednog kanala sada pamtimo tri, čime okupiramo trostruko više memorijskog prostora u računalu
114

uređivanja