Inačica od 24. svibnja 2006. u 17:26 uredi Duh Svemira (razgovor \| doprinosi) 17.684 edits {{wikipoveznice}} ← Starija izmjena		Inačica od 6. lipnja 2006. u 12:14 uredi ukloni ovu izmjenu Sanya (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 3.982 edits - {{wikipoveznice}} Novija izmjena →
Redak 1: ~~{{wikipoveznice}}~~ '''Alojz Benac''' (Plehan, [[Derventa]] [[1914]]. - [[Sarajevo]], [[1992]].), [[hrvatska\|hrvatski]] [[arheologija\|arheolog]] i [[povijest\|povjesničar]] {{zaglavlje}} Klasičnu filologiju i arheologiju diplomirao u ~~Beogradu~~[[Beograd]]u (1937.), doktorirao u [[Ljubljana\|Ljubljani]] (1951.). Radio je u Zemaljskome muzeju BiH 1947.-67. (1957.-67. direktor). Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu bio je profesor arheologije i povijesti staroga vijeka (1968.-78.). Utemeljitelj je i prvi direktor Centra za balkanološka ispitivanja [[ANUBiH]]-a. Istraživao prapovijesna razdoblja, posebice zapadnoga područja ~~Balkana~~[[Balkan]]a. Izveo je niz sustavnih arheoloških istraživanja: Arnautovići ([[Visoko]]), Crvena Stijena ([[Bileća]]), Gradić u Matićima, Gradina i Mujevine u Alihodžama ([[Travnik]]), Hrustovača u Hrustovu ([[Sanski Most]]), Lisičići ([[Kakanj]]), Nebo u Brajkovićima (Travnik), Obre I. i II. ([[Konjic]]), Pivnica ([[Odžak]]), Zecovi ([[Prijedor]]), Zelena pećina u Blagaju ([[Mostar]]) i dr. Istraživao gradine, tumule, prapovijesnu kronologiju, etnogenezu i kulturu Ilira. Proučavao je i stećke. Pokrenuo je sustavna istraživanja prethistorijskih gradina, nekropola sa stećcima i arheološke karte Bosne i Hercegovine. Organizirao je šest tematskih znanstvenih skupova iz paleobalkanistike. Pokrenuo petosveščanu sintezu "Praistorija jugoslavenskih zemalja " (1979.-86.). ~~Autor je niza sinteza i rasprava u periodici kao i više knjiga:~~ ▼ Autor je niza sinteza i rasprava u periodici kao i više knjiga: ▲Utemeljitelj je i prvi direktor Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH-a. Istraživao prapovijesna razdoblja, posebice zapadnoga područja Balkana. Izveo je niz sustavnih arheoloških istraživanja: Arnautovići (Visoko), Crvena Stijena (Bileća), Gradić u Matićima, Gradina i Mujevine u Alihodžama (Travnik), Hrustovača u Hrustovu (Sanski Most), Lisičići (Kakanj), Nebo u Brajkovićima (Travnik), Obre I. i II. (Konjic), Pivnica (Odžak), Zecovi (Prijedor), Zelena pećina u Blagaju (Mostar) i dr. Istraživao gradine, tumule, prapovijesnu kronologiju, etnogenezu i kulturu Ilira. Proučavao je i stećke. Pokrenuo je sustavna istraživanja prethistorijskih gradina, nekropola sa stećcima i arheološke karte Bosne i Hercegovine. Organizirao je šest tematskih znanstvenih skupova iz paleobalkanistike. Pokrenuo petosveščanu sintezu "Praistorija jugoslavenskih zemalja " (1979-86). Autor je niza sinteza i rasprava u periodici kao i više knjiga: * Prehistorijsko naselje * Nebo i problem butmirske kulture ([[1952]].) * Studije o kamenom i bakarnom dobu u sjeverozapadnom Balkanu ([[1964]].) * Utvrđena ilirska naselja ([[1985]].) * Praistorijski tumuli na Kupreškom polju ([[1986]].) i dr. Od 1967. redoviti član ANUBiH-a, dopisni član [[JAZU]]/[[HAZU]], [[SANU]], [[SAZU]] te član niza međunarodnih znanstvenih institucija. [[Category: Hrvatski povjesničari\|Benac, Aloz]]

Alojz Benac: razlika između inačica