Kotoriba: razlika između inačica

== Uprava ==

== Povijest ==

Arheološki nalazi ne upućuju nažalost na zaključak da je Kotoriba kao naselje ili toponim postojalo u prethistorijskom ili rimskom razdoblju. U prvim popisima župa u Međimurju (1334. i 1501.) također ne nalazimo ime Kotoriba, premda se u 1501. spominje župa Bistica, za koju se opčenito smatra da je to velika župa Donji Vidovec. Kotoriba je dakle mlađe naselje, nastalo najvjerojatnije u razdoblju jače obrane Međimurja od Turaka, dakle nakon dolaska Zrinskih u Meðimurje. Osim toga, kotoripsko je podruèje ispresjecano brojnim rjeènim koritima, barama, rukavcima (mrtvicama), ćesto je bilo izloženo poplavama,pa, prema tomu, nije bilo prikladno da se na njemu podigne naselje. Ipak, naselje je podignuto, najvjerojatnije zbog obranbenih razloga, o ćemu svjedoći njegov kasniji naziv "praesidium Coturib" (tvrđava Kotoriba). To dokazuje i činjenica da je Juraj Zrinski , sin sigetskog junaka Nikole Šubića Zrinskog, dovršio godine 1567. gradnju utvrde Legrad, koju je započeo graditi njegov otac, da bi svoje posjede obranio od Turaka. Uèeni pavlin Josip Bedeković spominje godine 1752. da su Zrinski uz granicu od Legrada do Murskog Središća podigli "čardake" ili "kule" i naselili narod, koji je bio osloboðen od svih podavanja da bi branio granicu od turskih napada.

On posebice spominje četiri sela, tzv. "vojvodstva", kao središta tih obrana: Križovec, Dekanovec, Goričan i Kotoriba, kojima upravlja kapetan iz Legrada. Postojanje Kotoribe kao naselja i utvrde mora se vremenski odrediti prije godine 1660, kada se ona prvi put spominje u kanonskim vizitacijama Bekšinskog arhiđakonata, što pokazuje i Stierova zemljopisna karta iz 1650. Nešto kasnije i glasoviti zemljovid Međimurja Stjepana Glavaèa iz godine 1673, objelodanjen u Zagrebu, donosi također toponim Kotoriba.