|
OVO JE DOSADNO
Zvijezde se u astronomiji dijele u spektralne tipove koji su direktno vezani uz njihove boje. Boja zvijezde govori nam kolika je temperatura na njenoj površini. Više podataka možemo dobiti ako svjetlo koje stiže s zvijezda promatramo u spektroskopu. [[Spektroskop]] nam može pokazati raspored [[apsorpcijske_linije|apsorpcijskih linija]] koje nam mnogo govore o evolucijskom stadiju zvijezde i procesima koji se u njoj odvijaju. Svakom elementu pripada točno određena spektralna linija.
==Podjela na spektralne klase==
Postoje razne klasifikacije za zvijezde, ali najpopularnija klasifikacija je ona koja je izmislila [[Annie Jump Cannon]]. Kod ove klasifikacije zvjezde se svrstavaju po sjajnosti i veličini tako da svaka klasa zvijezde dobiva obilježavajuće slovo: '''O''','''B''','''A''','''F''','''G''','''K''','''M''' poslje čega slijedi jednoznamenasti broj od 1 do 9 koja obilježava subkategoriju sjajnosti i veličine. Tako na primjer. Slovo '''O''' označava veliku sjajnu zvijezdu, dok na samom kraju slovo '''M''' su zvijezde koje su na pragu veličine dovoljne za pokretanje nuklearne fuzije. U ovoj klasifikaciji naše Sunce pripada zvijezdama '''G2''' klase.
[[Datoteka:Morgan-Keenan_spectral_classification.png|700px|mini|lijevo| Ova ilustracija predstavlja spektralne klase s bojama kako ih doživljava ljudsko oko]]
{{clear}}
==== Klasa O====
Zvijezde klase O veoma su rijetke, sjajne, masivne i vruće. Na svakih 32,000 zvijezda dolazi jedna klase '''O'''. Prosječna '''O''' zvijezda svijetlija je od [[Sunce|Sunca]] nekoliko stotina tisuća puta, pa čak i nekoliko milijuna puta. Veliku količinu zračenja ove zvijezde ispuštaju u [[ultraljubičasto_zračenje|UV]] dijelu spektra.
Spektar ovih zvijezda odlikuju snažne apsorpcijske linije [[Helij|He]] II, snažno ionizirane (zajedno s linijama [[Silicij|SI]] IV, [[Kisik|O]] III, [[Dušik|N]] III i [[Ugljik|C]] III), neutralne linije He i snažne [[Vodik|vodikove]] [[Balmerove_linije|Balmerove linije]]. Zbog svoje velike mase, gorivo troše veoma brzo te im je životni vijek veoma kratak. Ovakve zvijezde često završavaju kao [[supernova|supernove]].
Nastanak planeta uz ovakve zvijezde je malo vjerojatan zbog snažnog zračenja zvijezda.
*Primjeri: [[Zeta Krme]], [[Lambda Oriona]], [[Delta Oriona]].
==== Klasa B====
Zvijezda klase B veoma su vruće, sjajne i masivne. Njihov spektar obilježen je linijama neutralnog helija i umjereno snažnim linijama vodika. Od ioniziranh metala mogu se naći linije [[Magnezij|Mg]] II i [[Silicij|Si]] II. Kao i zvijezde klase '''O''', veoma su masivne, kratko žive i zbog toga ih se često nalazi u blizini područja gdje su nastale. Zvijezde klase '''B''' često se nalaze u grupacijama koje se zovu [[OB_asocijacije|OB asocijacije]] koje su pak povezane s velikim međuzvijezdanim [[molekularni oblak|molekularnim oblacima]]. [[Orion OB1|Orion OB1]] asocijacija zauzima veći dio našeg spiralnog kraka u [[Mliječna staza|Mliječnoj stazi]] i sadrži neke od najsvijetlijih zvijezda u zviježđu [[Orion (zviježđe)|Orion]]. Zvijezde tipa ''''B''' čine 0.13% zvjezdane populacije glavnog niza.
*Primjeri: [[Rigel]], [[Spica]], zvijezde u [[Messier 45|Plejadama]].
==== Klasa A====
Zvijezde klase A čine najveći dio zvijezda vidljivih golim okom. Njihova boja je plavo-bijela. U njihovim spektrima pronađene su snažne linije vodika i ioniziranih metala ([[željezo|Fe]] II, [[Magnezij|Mg]] II i [[Silicij|Si]] II). Kod ovih zvijezda počinje se uočavati i jačanje linije [[Kalcij|Ca]] II. Ove zvijezde čine 0.63% populacije zvijezda glavnog niza.
*Primjeri: [[Vega]], [[Sirius]] i [[Deneb]].
==== Klasa F====
Zvijezde klase F sjajne su i vruće ali ne i toliko masivne. Zato ih se velik broj nalazi u [[glavni_niz|glavnom nizu]]. Spektri ovih zvijezda posjeduju jače linije ''H'' i ''K'' od [[Kalcij|Ca]] II. Neutralni metali (Fe I, Cr I) počinju pokazivati svoje linije u kasnijim stadijima klase F. Linije vodika i helija počinju slabiti kod ovih zvijezda. Boja zvijezda klase F je bijela ili bijelo-žuta. Njihov udio u populaciji zvijezda glavnog niza je 3.1%.
*Primjeri: [[Canopus]], [[Procyon]].
==== Klasa G====
Zvijezda klase G najbolje poznajemo zbog činjenica da je i Sunce spada u ovu klasu. U spektru su najuočljivije ''H'' i ''K'' linije Ca II. Linije vodika slabije su nego u zvijezda klase F, ali zajedno s ioniziranim metalima, posjeduju i neutralne metale. G zvijezde su većinom zvijezde glavnog niza jer [[velediv|veledivovi]] često mijenjaju spektar između O i B klase te K i M klase, kratko se zadržavajući u klasi G. Klasa G je također i veoma nestabilna spektralna klasa za veledivove. Ukupno 8% svih zvijezda glavnog niza spadaju u ovu spektralnu klasu.
*Primjeri: [[Sunce]], [[Capella]], [[Alfa Kentaura A]].
==== Klasa K====
U klasu K spadaju narančaste zvijezde, nešto hladnije nego Sunce. Neke od zvijezda klase K su veledivovi kao [[Arktur]], a neke članovi glavnog niza kao [[Allfa Kentaura B]]. Kod ovih zvijezda spektralne linije vodika su veoma slabe, ako uopće i postoje. Većina apsorpcijskih linija u spektru potječe od neutralnih metala ([[Mangan|Mn]] I, [[Željezo|Fe]] I, [[Silicij|Si]] I). Kasniji stadiji spektralne klase F pokazuju i linije [[titanov oksid|TiO<sub>2</sub>]]. K zvijezde čine 13% populacije zvijezda glavnog niza.
Primjeri: [[Arktur]], [[Alfa Kentaura B]], [[Aldebaran]]
==== Klasa M====
Zvijezde klase M su najčešće zvijezde. Oko 78% svih zvijezda spada u [[crveni_patuljak|crvene patuljke]], poput [[Proxima_Kentaura|Proxime Kentaura]]. Zvijezde klase M mogu biti i veledivovi poput [[Antares|Antaresa]] ili [[Betelgeuz|Betelgeuza]] kao i promjenive zvijezde tipa Mira. Kasniji stadiji klase M također sadržavaju i [[smeđi_patuljak|smeđe patuljke]]. Spektralne linije zvijezda klase M pokazuju linije molekula i sve linije koje pripadaju neutralnim metalima. U većini slučajeva linije vodika ne postoje. Linije [[titanov_oksid|TiO<sub>2</sub>]] su veoma snažne i dominantne u kasnijim stadijima klase M. Ponekad se mogu pronaći linije [[vanadijev_oksid|vanadijevog oksida]].
*Primjeri:
**[[Antares]] - velediv
**[[Proxima Kentaura]] - crveni patuljak
**[[Gliese 581]] - crveni patuljak
===Dodatne spektralne klase===
Nova otrkića u astronomiji uzrokovala su uvođenje novih spektralnih klasa.
U njih spadaju klase:
*W (ili WR) - [[Wolf_Rayetove_zvijezde|Wolf-Rayetove zvijezde]].
*OC (ili ON, BC, BN) - Prijelazna klasa između Wolf-Rayetovih zvijezda i klasa O i B.
*L - zvijezda hladnije od zvijezdi klase M, prijelazni stupanj između smeđih patuljaka i zvijezdi.
*T - smeđi patuljci s snažnim linijama [[metan|metana]].
*Y - veoma hladni smeđi patuljci s temperaturama manjim od 700 [[K]].
*C - zvijezda veledivovi klase M s snažnim linijama ugljika.
*S - zvijezde veledivovi klase M s snažnim linijama ZrO<sub>2</sub>.
*D - [[bijeli_patuljak|bijeli patuljci]], ostatci zvijezda sličnih Suncu.
[[Kategorija:Zvjezdana astronomija]]
{{Link FA|hu}}
[[ar:تصنيف نجمي]]
[[ca:Tipus espectral]]
[[cs:Spektrální klasifikace]]
[[da:Spektralklasse]]
[[de:Spektralklasse]]
[[en:Stellar classification]]
[[eo:Klasigo de steloj]]
[[es:Clasificación estelar]]
[[fa:ردهبندی ستارگان]]
[[fi:Spektriluokka]]
[[fr:Type spectral]]
[[ga:Aicme speictreach]]
[[gl:Clasificación estelar]]
[[he:סיווג ספקטרלי]]
[[hu:Csillagászati színképosztályozás]]
[[id:Klasifikasi bintang]]
[[it:Classificazione stellare]]
[[ja:スペクトル分類]]
[[ko:항성 분류]]
[[la:Classis spectralis]]
[[lb:Spektralklass]]
[[lt:Spektrinė klasifikacija]]
[[lv:Spektra klase]]
[[mk:Ѕвездена класификација]]
[[ml:നക്ഷത്രങ്ങളുടെ സ്പെക്ട്രല് വര്ഗ്ഗീകരണം]]
[[ms:Pengelasan najam]]
[[nl:Spectraalklasse]]
[[no:Spektralklasse]]
[[pl:Typ widmowy]]
[[pt:Classificação estelar]]
[[ro:Spectru stelar]]
[[ru:Спектральный класс]]
[[simple:Stellar classification]]
[[sk:Spektrálna klasifikácia]]
[[sl:Spektralna razvrstitev zvezd]]
[[sr:Харвардска спектрална класификација]]
[[sv:Spektraltyp]]
[[th:การจัดประเภทดาวฤกษ์]]
[[tr:Yıldız sınıflandırma]]
[[vi:Phân loại sao]]
[[zh:恒星光谱]]
| 