Razlika između inačica stranice »Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje«

bez sažetka
m
{{wp+}}{{stilska dorada}}
{{Taksokvir
| boja = green
'''Obuhvaća:''' Samoborsko gorje i južno prigorje Žumberačkog gorja (Gorjnaci - sjeverni, slovenski dio)
 
'''Površina:''' 350km2 (većim djelom se nalazi u [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj]], a manjim u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]])
 
'''Datum proglašenja [[park prirode|parka prirode]]:''' [[28. svibnja]] [[1999]].
 
'''Sjedište uprave PP Žumberak - Samoborsko gorje:''' Slani Dol 1, [[Samobor]] - tel:01/3327-660
 
'''Nadmorska visina:''' 180-1178m
 
'''Najviši vrh:''' [[Sveta Gera]] - 1178m (najviši vrh Samoborskog gorja [[Japetić]] - 880m)
 
'''Geološki sastav:''' prevladavaju dolomiti [[Trijas|trijaske]] starosti te kredne naslage
 
'''Vodotoci:''' 337 izvora, oko 260 vodotoka i nekoliko slapova. Najveci vodotok je rječica [[Kupčina]] (20km; Sopotski slap), slijede Slapnica, Sušica, Gradna i Bregana
 
'''Naseljenost:''' u 132 naselja živi oko 4000 stanovnika
 
'''Info točke:''' Eko-centar [[Slani Dol]], Eko-centar [[Budinjak]] i Nadzorna postaja [[Grdanjci]]
 
==O parku==
Zaštićeno područje Parka prirode obuhvaća izdvojeno brdsko područje Žumberačkog i Samoborskog gorja položenih 30-ak km jugozapadno od Zagreba[[Zagreb]]a.
 
Žumberačko gorje više je i zapadnije, a ujedno čini i prirodnu granicu [[Hrvatska|Hrvatske]] sa [[Slovenija|Slovenijom]], vrh Sv. Gera 1178 m. Samoborsko gorje niže je i pitomije s najvišim vrhom Japetić (880 m).
Prema geološkoj starosti najstarije stijene na području Parka datiraju iz razdoblja paleozoika[[paleozoik]]a (perm - više od 250 milijuna godina), a u građi prevladavaju dolomiti trijaske starosti te kredne naslage, što je uvjetovalo postanku krša koji prekriva čak 90% površine PP. Ne čudi stoga brojnost površinskih i dubinskih krških oblika, od [[ponikve|ponikvi]] i uvala do [[špilja]], [[jama]] i dr.
Vegetacijski pokrov čine [[bukva|bukove]], te miješane hrastovo-bukove šume koje se izmjenjuju s [[livada|livadama]] i [[pašnjak|pašnjacima]] nastalim djelovanjem čovjeka.
Titulu zaštićenog područja Parku je priskrbilo i njegovo bogatstvo [[Flora (biljke)|flore]] i [[fauna|faune]]. [[šuma|Šume]] i [[travnjak|travnjaci]] dva su glavna ekosustava u kojima su nastanjene i neke rijetke i zaštićene vrste biljaka i životinja.
 
Vodno bogatstvo također je odlika ovog prostora, a očituje se kroz brojnost izvora i vodotoka.
 
Važno je napomenuti da je ovo područje neprekidno bilo naseljeno od pretpovijesti do današnjih dana, o čemu svjedoče arheološka nalazišta iz različitih razdoblja. U sklopu PP moguće je i turistički obići neka od njih, poput arheološkog nalazišta Budinjak i [[Bratelji]], na području kojih je zasnovan Arheološki park, ili razgledati ostatke srednjovjekovnih gradova Tuščaka[[Tuščak]]a, [[Stari Grad Žumberački|Staroga grada Žumberka]] i Okića[[Okić]]a (smatra se najstarijom plemićkom utvr- domutvrdom sjeverozapadne Hrvatske).
 
Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje oduvijek je bilo omiIjeno izletničko odredište planinara, rekreativaca i izletnika s područja šire okolice.
==Biljke i životinje==
 
Biljni pokrov se prije svega odlikuje raznoliokošću, a obiluje i rijetkim zaštićenim biljnim vrstama kao sto su: [[blagajev likovac]] (Daphne blagayana), [[mekolisna veprina]] (Ruscus hypoglossum), tridesetak vrsta [[Orhideje|kaćuna]] (europske orhideje), [[božikovina]] (llex aquifolium), [[crnkasta sasa]] (Pulsatilla pratensis ssp. nigricans), [[planinski božur]] (Paeonia mascula), [[hrvatska perunika]] (Iris croatica), [[hrvatski karanfil]] (Dianthus croaticus) i mnoge druge.
Usprkos zakonskoj zaštiti, ljudski faktor i dalje je najveća prijetnja opstanku ovih reliktnih vrsta.
Od zmija zabilježen je pepeljasti [[poskok]] (Vipera ammodytes), [[bjelouška]] (Natrix natrix), [[bjelica]] (Elaphe longissima), smukulja (Coronella austriaca), ribarica (Natrix tessellata) i [[riđovka]] (Vipera berus).
 
U Parku obitavaju i brojni beskralježnjaci od koji su mnogi ugroženi (npr. [[leptir plavac]] i [[šumski mrav]]). I podzemni je svijet prilično naseljen. Osim najzastupljenijih šišmiša[[šišmiš]]a, pronađene su i neke nove, do sada nepoznate vrste [[Člankonošci|člankonožaca]].
 
==Prirodne u kulturne znamenitosti==
'''Stari grad Okić''' - srednjovjekovni stari grad nedaleko Samobora. Jedinstven je po svom položaju, visokom stupnju očuvanosti i po značaju koji ima s obzirom da njegove strukture pripadaju romaničkom razdoblju. Zajedno s okolicom čini zaštićeni krajolik.
 
'''Stari grad Žumberak''' - sagrađen u romaničko doba, u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] bio je stožerna točka posjeda [[Koruška|koruških]] vojvoda.
 
'''Zidani pil''' - u blizini naselja [[Žumberak (naselje)|Žumberak]] i Novog grada Žumberka. Pred njim su kažnjavani raznovrsni prestupnici krajiškog doba.
 
'''Jama [[Jazovka]]''' - duboka krška jama između [[Sošice|Sošica]] i sela [[Sopote]] u kojoj je otkrivena masovna grobnica žrtava [[2. svjetski rat|2. svj. rata]] ([[22. lipnja|22. 6.]] molitveno okupljanje za žrtve rata).
 
'''Mlinovi''' - nekada ih je bilo više od 180, a danas ih je tek nekoliko ([[mlin]] na Sopotskom slapu, Draganov mlin na Kalovki, Medvenov mlin na [[Kupčina Žumberačka|Kupčini]] i Jadekov mlin u Boićima).
 
'''Etno kuća npodpod Okićem''' - izletište obitelji Slakoper s autentičnom građom i izložbenim autohtonim predmetima iz života samoborskog kraja.
 
'''Samostan sestara Bazilijanki''' - u naselju Sošice u samostanu[[samostan]]u [[sestre Bazilijanke|sestara Bazilijanki]], osnovanom [[1939.]], nalazi se bogata [[Etnografija|etnografska]] zbirka s mnoštvom vrijednih predmeta koji svjedoče o ruralnom životu [[Žumberak|Žumberka]] u prošlosti.
 
'''Žumberački uskočki muzej''' - u [[Stojdraga|Stojdragi]], etnografskom zbirkom čuva uspomenu na petstoljetnu tradiciju života [[Uskoci|uskočkih]] doseljenika na područje Žumberka.
 
Selo [[Cernik (Žumberak)|Cernik]] - se, uz još nekoliko žumberačkih naselja, prvi puta spominje u Bernardovoj darovnici iz [[1249.]] godine, kojom se daruje tek utemeljeni [[Cisterciti|cistercitski]] samostan u Kostanjevici (Slovenija). Jedno je od najočuvanijih na-seljanaselja na području Žumberka s velikim brojem tra-dicionalnihtradicionalnih kuća, prizemlja građena od kamena, a prvi kat od drveta, s očuvanim vanjskim natkrivenim hodnicima (ganjcima).
U središtu sela na raskrižju puteva nalazi se rimokatolička kapelica Sv. Jelene Križarice sagrađena oko [[1920.]] godine. U danas slabo naseljenom Cerniku se [[18. kolovoza]], na dan proslave blagdana Sv. Jelene Križarice, okuplja mnoštvo nekadašnjih stanovnika i njihovih potomaka.
'''Sv. Petka u Budinjaku''' - kraj današnje [[Rimokatolička Crkva|rimokatoličke]] Kapele sv. Petronile, koja je izgrađena [[1827.]] godine, nalaze se temelji starije grkokatoličke Kapele sv. Petke koja je zbog dotrajalosti srušena 1841. godine. Izgled Sv. Petke u potpunosti je bio nepoznat do arheoloških istraživanja koja su provedena 2006. godine. Otkriveni temelji građevine četverolisnog tlocrta (poput djeteline), 13 x 12 m, svjedočanstvo su o jednoj od najzanimljivijih žumberačkih crkava. Vrijeme njezina nastanka zbog odsustva ostalih nalaza još je nepoznato. Moguće je da je nastala u vrijeme romanike ili nekoliko stoljeća kasnije, u vrijeme doseljenja Uskoka na Žumberak. [[Grkokatoličanstvo|
grkokatoličke]] Kapele sv. Petke koja je zbog dotrajalosti srušena [[1841.]] godine. Izgled Sv. Petke u potpunosti je bio nepoznat do arheoloških istraživanja koja su provedena [[2006.]] godine. Otkriveni temelji građevine četverolisnog tlocrta (poput djeteline), 13 x 12 m, svjedočanstvo su o jednoj od najzanimljivijih žumberačkih crkava. Vrijeme njezina nastanka zbog odsustva ostalih nalaza još je nepoznato. Moguće je da je nastala u vrijeme [[Romanika|romanike]] ili nekoliko stoljeća kasnije, u vrijeme doseljenja Uskoka na Žumberak.
 
'''Sv. Lovro u [[Mrzlo Polje Žumberačko|Mrzlom Polju]]''' - pedesetak metara od grkokatoličke Crkve sv. Petra i Pavla u Mrzlom Polju sačuvani su temelji ranoromaničke Kapele sv. Lovre. Kapela je jednobrodna građevina s polukružnom apsidom, veličine 11 x 6 m. Sagradili su je u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] cisterciti iz samostana u [[Kostanjevica na Krki|Kostanjevici]] u susjednoj [[Dolenjska|Dolenjskoj]] u Sloveniji. Mrzlo Polje je u to vrijeme bilo jedan od feudalnih posjeda ovog sa-mostanasamostana na području Žumberka.
 
'''Kanjon Slapnica''' - rječica Slapnica u svom tipičnom toku za krška područja ponire, otapa dolomitne[[dolomit]]ne naslage i diči se dvama slapovima - slap Brisalo i Vranjački slap bogat sedrom (duljina kanjona 10 km).
 
'''Sopotski slap''' - [[slap]] gornjeg toka Kupčine koji se niz stijenu od 40 m u nekoliko kaskada ruši pokraj tajanstvenog starog mlina.
 
'''Sveta Gera (1178 m)''' - najviši vrh Žumberačke gore i sjeverozapadne Hrvatske s Kapelom sv. Ilije.
 
'''Biciklistima''' će se sigurno svidjeti uređene biciklističke staze:
Staza br. 1: Vilinska staza (Grdanjci - [[Medven Draga]], 43 km (1A) ili 54 km (1 B))
Staza br. 2: Staza Slapova (Medven Draga - Grdanjci, 36 km)
Staza br. 3: Staza Šišmiša (start i cilj u središtu Samobora, 54 km (3A) ili 65 km (3B))
Staza br. 4: Staza Svete Gere ([[Ozalj]] - Sošice, 59 km)
 
TZ Zagrebačke županije u sklopu projekta izrade biciklističkih karata za područje županije izdala je biciklističke karte koje obuhvaćaju opise biciklističkih putova kroz PP Žumberak - Samoborsko gorje (hrv. i eng. verzija). www.tzzz.hr
 
'''Zimski sportovi -''' na području samog Parka ne postoje uređene skijaške staze, te je
mogućnost skijanja u tom smislu nepostojeća. Međutim, nedaleko od JI granice PP prostire se gorje [[Plešivica]] gdje se na stazi Kamenice održava stoljetna tradicija sanjkaškog kupa. Livada za skijaše nalazi se pored sanjkaške staze. Sve informacije: Sanjkaški klub Plešivica 1907.g, tajnik kluba Zdravko Režek, mob. 098/452 452.
 
'''Jahanje''' - ljubiteljima konja pruža se mogućnost rekreativnog jahanja po starim putevima, danas konjičkim stazama i poljskim putovi-ma. Jednodnevne, dvodnevne ili trodnevne jahačke ture po Žumberku organizira Konjički klub "Equus" iz Petrovine. KK "Equus" svake godine u jesen organizira i Žumberački konjički maraton. Kontakt: Rene Mirčetić, 098/9466 598.
'''Speleologija i slobodno penjanje na Okiću''' - područje PP zbog svojekrške reljefne strukture obiluje podzemnim speleološkim oblicima.
Prema zakonu o zaštiti prirode ulazak u speleološke objekte nije dozvoljen (osim u pratnji stručnih osoba). Područje PP istražuje [[Speleološki klub "Samobor"]].
 
== Vidi još ==
* [[Sveta Gera ]]
* [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]]
 
 
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.park-zumberak.hr/ Park Prirode Žumberak - Samoborsko gorje]
*[http://www.speleo-klub-samobor.hr/ Speleološki klub "Samobor"]
*[http://www.hpd-japetic.hr/ HPD "Japetić]
 
*[http://www.mojzumberak.com/ Žumberak]
 
{{Hrvatski NP i PP}}
33

uređivanja