Skakavci: razlika između inačica

[[Pravi skakavci|Acrididae]]<br/>

}}

'''Skakavci''' (naziv za većinu pripadnika reda [[ravnokrilci|ravnokrilaca]])<ref>Ravlić, Slaven <small>(gl. ur.)</small> '''''Hrvatska enciklopedija''''', Pri – Sk, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-6036-39-4</ref> (''Caelifera'') su podred srednjih do velikih (najčešće duljine između 1 i 7,5 cm) [[kukci|kukaca]] karakterističnih po izrazito dugim i snažnim stražnjim nogama koje im omogućuju skakanje (po čemu su nazvani) na udaljenosti i 20 puta veće od njihove duljine .

 

 

== Prehrana ==

Hrane se različitim dijelovima biljaka. Ako se jako razmnože mogu prouzročiti štetu.

 

== Ličinke ==

Ženka kratkom leglicom polaže [[jaja]] u rupicu koju iskopa u zemlji. Jaja u zemlji prezimljuju, a razvijaju se tek kad zatopli. Izležene [[ličinka|ličinke]] izlaze iz zemlje, i odmah nalikuju odraslima (samo što su sitne i nemaju krila). Hrane se biljem. Postupno (s oko 5 presvlačenja) se preobražavaju u odraslog skakavca.

 

== Rasprostranjenost ==

Rašireni su po cijelom svijetu osim hladnih područja oko sjevernog i južnog pola. Najčešće nastanjuju polja i livade. Neke su vrste migratorne.

 

== Vrste ==

Postoji više od 11 000 vrsta. Najveća vrsta ''Tropidacris cristata'' ima tijelo dugo 12 cm, a promjer krila 23 cm. Najpoznatija porodica [[pravi skakavci]] (''Acrididae'') u Hrvatskoj je zastupljena sa 70 vrsta. Porodice ''[[Pyrgomprphoidae]]'', ''[[Tridactylidae]]'', ''[[Tetrigidae]]'' su zastupljene manjim brojem vrsta.<ref>Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, '''''Beskralješnjaci : biologija viših avertebrata''''', Školska knjiga, Zagreb, 1999., ISBN 953-0-30824-8</ref>