Veganstvo: razlika između inačica

Veganska prehrana temelji se na [[žitarice|žitaricama]], [[mahunarke|mahunarkama]], [[voće|voću]] i [[povrće|povrću]]. Vegani i veganke ne jedu [[meso]], [[riba|ribu]], [[plodovi mora|morske plodove]], [[jaja]], [[mlijeko]], mliječne proizvode, [[med]] niti nose stvari od [[krzno|krzna]], [[vuna|vune]], [[kost]]iju, [[koža|kože]], [[koralj]]a, [[biser]]a niti bilo kojih drugih materijala životinjskog porijekla. Mnogi vegani također izbjegavaju proizvode testirane na životinjama. Veganstvo se razlikuje od [[vegetarijanstvo|vegetarijanstvovegetarijanstva]] po tome što je svedeno u potpunosti na biljnu prehranu, dok vegetarijanci jedu i neke proizvode životinjskog porijekla, kada se pri dobivanju tih proizvoda životinje ne ubijaju, npr. jaja, med, mlijeko i dr.

Ljudi postaju vegani iz mnoštva razloga, uključujući [[etika|etičku]] brigu za životinje i prirodnu okolinu, kao i neke osobnije, vezane za [[Zdravlje|zdravlje]], [[duhovnost|duhovnost]] i [[vjera|vjeru]]. <ref>Stepaniak, Joanne (2000). Being Vegan. McGraw-Hill Contemporary. pp. 2,6,17,148–150. ISBN 978-0737303230. </ref>Što se etičkih principa tiče, veganska prehrana spriječava masovni uzgoj i sustavno klanje velikog broja životinjana farmama. Veganska hrana sadrži niži novonivo [[kolesterol]]a i masti od uobičajene prehrane. S [[ekologija|ekološkog]] gledišta, mesna industrija sudjeluje u zagađenju [[zrak]]a, [[tlo|zemlje]] i [[voda|vode]], doprinosi eksploataciji i krčenju [[šuma]] i velikih zemljišnih površina za uzgoj biljnih kultura namijenjenih prehrani velikog broja uzgajanih životinja.