Razlika između inačica stranice »Podzemna željeznica«

pogon i bolje pojašnjenje brzina
(pogon i bolje pojašnjenje brzina)
== Brzine i kapaciteti ==
[[Datoteka:Weilimdorfloeewnmarkt.jpg|mini|desno|200px|Primjer stanice podzemne željeznice, koja je otvorena prema gore, a koristi dvije različite širine kolosijeka]]
Procjenjuje se, kako tipična podzemna željeznica može u jednom satu prevesti 35.000 do 40.000 putnika u jednom smjeru. Kada se koriste sustavi odvojene trase za svaku liniju ili pretežno odvojene, koje se nigdje u normalnom pogonu ne križaju, prosječne brzine koje se postižu dosežu i do 100 [[km]]/[[h]], pa čak i 120 km/h. Za razliku od lake gradske željeznice ili čisto tramvajskih sustava, kojikoja imaju tipičnu prosječnu brzinu od oko 50 km/h - 80 km/h. Čisto tramvajski sustavi su najsporiji vid prometovanja, sa prosječnim brzinama do 35 km/h.
 
Vozila koja se koriste su redovito većeg kapaciteta, ponekad se i dva [[motorni vlak|motorna vlaka]] spajaju u jedan dupli, ili čak trodupli vlak. Širina stanica mora odgovarati dužini vlaka, ili se koriste posebni sustavi, koji blokiraju vrata, koja ne stanu na [[platforma|platformu]] kolosijeka i usmjeravaju putnike do slobodnih vrata.
 
Sustavi mogu imati i djelomično vođenje na istoj trasi s tramvajima ili lakom gradskom željeznicom u razini, u kojem slučaju se realizira različita širina kolosijeka pomoću više od 2 šine (obično 3), ukoliko su sustavi [[%C5%BDeljezni%C4%8Dka_pruga#Spajanje_dvaju_razli.C4.8Ditih_.C5.A1irina_kolosijeka|različitih širina kolosijeka]].
 
== Pogon ==
Prve [[eksperiment]]alne podzemne željeznice su koristile vakumski pogon ili su čak bile vučene kablovima.
Prve masovno korištene podzemne željeznice koristile su [[parna lokomotiva|parni pogon]], što se pokazalo nepraktičnim. Para i čađa bi se zadržavala u tunelima, te time povećavalo zagađenje. Vrlo brzo se električni pogon pokazao najpraktičnijim, i to najčešće [[željeznička_elektrifikacija#Treća.šina|treća šina]] ili [[%C5%BDeljezni%C4%8Dka_elektrifikacija#Zra.C4.8Dni_vod_.28Kontaktna_mre.C5.BEa.29|zračni vod]].
 
== Vanjske poveznice ==