Pčelarica: razlika između inačica

| naziv = PčelaricaŽuta pčelarica

| dvoimeno_autorstvo = ([[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], [[1758.]])

'''Žuta pčelarica''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Merops apiaster'') je upadljivo šarenaupadljiva [[ptica]] iz [[Porodica (taksonomija)|porodice]] [[modrivranepčelarice|modrivranapčelarica]].

Prosječno oko 28 cm dukaduga žuta pčelarica je najšarenija ptica [[europa|Europe]], a jedini je član ove porodice koja živi i u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Teško je zamijeniti ju s bilo kojom drugom vrstom: trbuh i prsa su tirkizni, tjeme, zatiljak i gornji dio leđa su rđasto smeđi, krila u obje te boje. Niže, leđa kao i podvoljak su žuti, a iznad žutog podvoljka prolazi crna pruga preko očiju. Karakterističan im je relativno dug i blago savijen [[kljun]] kao i produžena strednja [[pero|pera]] u repu. Mlade ptice su nešto bljeđe obojene, i još uvijek nemaju produžena pera u repu.

Ove ptice [[tropi|tropskog]] izgleda daju prednost toploj [[klima|klimi]]. Rasprostranjenost im je od [[Jugozapadna Azija|Jugozapadne]] i [[Prednja Azija|Prednje Azije]] i [[Sjeverozapadna Afrika|Sjeverozapadne Afrike]] kao i u [[Južna Europa|Južnoj]] i [[Jugoistočna Europa|Jugoistočnoj Europi]], na sjever sve do južne [[Poljska|Poljske]] gdje se [[gnijezdo|gnijezdi]] od [[1960-ih]]. Povremeno ih se može sresti i značajnomnogo sjevernije. Vole otvorena [[stanište|staništa]] s pojedinačnim [[drvo|drvećem]] i ponekim [[grm]]om. Česta je u [[kopačkiKopački rit|Kopačkom ritu]] i na potezu od Kneževih vinograda do Batine.

Pčelarica se hrani [[kukci]]ma koje - često u grupi od nekoliko ptica - lovi u letu. Pri tome se može vidjeti, da je savršeno okretan u spretan letač. Kao što slijedi iz imena, glavna lovina su im [[opnokrilci]] kao što su [[pčele]], [[ose]] i [[bumbari]], no i drugedrugi kukcekukci koji lete. Prije nego što će ih progutati, udaraju ulovljenim kukcem po nekoj podlozi tako da ih ne mogu ubosti. Pokrilje i druge neprobavljive dijelove kukaca od [[hitin]]a kasnije izbacuju. Kako su im plijen često i [[medonosna pčela|medonosne pčele]], nisu obljubljeneomiljene kod [[pčelar]]a.

Ove ptice su vrlo druželjubive i u pravilu se gnijezde u [[kolonija (biologija)|kolonija]]ma. Više parova radepravi tunele blizu jednojedan drugom. Ponekad se, naročito na rubu povoljnog staništa, mogu opaziti pojedinačni parovi. TakvoKod takvog "pionirsko naselje" nakon toganekog vremena se, ili vrlo brzo povećaju u kolonijupoveća, ili brzo nestane i taj jedan par.

Inkubacija jaja traje 20-22 dana. Počinje oko sredine svibnja, a zajedno s podizanjem mladunaca, proces traje do kraja lipnja. Nakon toga, ne pare se ponovo te godine. Oba partnera leže na jajima, ali mužjak nešto manje. Leglo broji 5 do 6 (ponekada i 4 do 7) gotovo kuglastih, potpuno bijelih, izraženo glatkih i sjajnih jaja veličine oko 25 x 20 milimetara. Jaja polažu na golo tlo komorice. Tijekom tog vremena, tlo komore prekrije gotovo 1 centimetar debeli sloj izbačenih neprobavljivih sastojaka kukaca, izmeta i ostalih otpadaka.

Pčelarice se često glasaju. Najčešće u letu ispuštaju promukli zvuk koji zvuči kao "prirr" ili "krik krik", što višekratno variirajuvariraju. Ako se uplaši, javljaglasa se sa "pitt-pitt-pitt".