Inačica od 28. studenoga 2009. u 11:51 uredi Aradic-es (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 7.771 edit m - kategorija "Livno"; + kategorija "Biografije, Livno" (HotCat) ← Starija izmjena		Inačica od 3. lipnja 2010. u 12:58 uredi ukloni ovu izmjenu CT (razgovor \| doprinosi) 620 edits nadopunjeno i prošireno Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Fra-Lovro-Karaula.jpg\|mini\|250px\|Fra Lovo Karaula.]] Fra '''Lovro Karaula''' (~~[[Žirović]] kod [[Livno\|Livna]], [[~~1800]]. - ~~Žirović, [[~~1875]].), ~~[[Franjevci\|~~franjevac]]. Jedan je od najistaknutijih [[Franjevci\|franjevaca]] u [[BiH]] devetnaestog stoljeća. Rodio se ~~1800.~~ u ~~Žiroviću kod Livna. Mučki ubijen na~~ [[~~Ilindan~~Žirović]]u ~~1875. godine. Inicirao je gradnju crkvi u~~kod [[~~Vidoši~~Livno\|~~Vidošima~~Livna]],. naMučki ~~[[Samostan~~ubijen ~~Gorica\|Gorici]]~~na uIlindan [[~~Livno\|Livnu~~1875]],. ~~[[Čuklić]]u~~godine. ~~i [[Ljubunčić]]u.~~ == Školovanje i služba == [[1816]]. stupio je u [[Franjevci\| franjevački red]], studirao filozofiju i bogoslovlje u [[Vác]]u, u [[Mađarska\|Mađarskoj]], a zatim vršio razne pastoralne dužnosti u [[Bosna\|Bosni]]. Bio je kapelan u [[Ivanjska\|Ivanjskoj]] i [[Ljubunčić]]u (1825.-28.), župnik u livanjskoj župi [[Vidoši]] (1832.-40.), gvardijan u [[Fojnica\|Fojnici]] (od 1840.), župnik u [[Čuklić]]u (od 1854.), predsjednik pa gvardijan samostana na [[Samostan Gorica\|Gorici]] u [[Livno\|Livnu]] (od 1858. odn. 1860.), župnik u [[Ljubunčić]]u (od 1864.). Obavlja je i druge povjerljive i važne službe: bio je tajnik [[Augustin Miletić\|biskupa Miletića]] (1828.-31.), kustos (1851.- 54.), izaslanik [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena\|Provincije]] u [[Istanbul\|Carigradu]] (1843.-46.) i pohoditelj [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena\|Provincije]] u ime vrhovne uprave Reda (1857.). Zbog svojih zasluga imenovan je počasnim provincijalom. == Podizanje vjerskih objekata == [[Datoteka:Crkva Svetog Petra i Pavla -livno00713.JPG\|mini\|250px\|Rimokatolička crkva Svetog Petra i Pavla u Livnu.]] Najznačajniji Karaulin rad odnosi se na podizanju crkava, župskih stanova i samostana. Inicirao je gradnju crkvi u [[Vidoši]]ma, na [[Samostan Gorica\|Gorici]] u [[Livno\|Livnu]], [[Čuklić]]u i [[Ljubunčić]]u. Kao kustos Provincije (1851.-54.) poticao je i druge na gradnju, pa se u te tri godine pogradilo devet crkava. Od francuskog konzula Wietta, Karaula je isposlovao pomoć za škole u visini od 5000 franaka i 8000 franaka pomoći za gradnju crkava. Sam je najzaslužniji za osnivanje škole u [[Fojnica\|Fojnici]]. == Odvjetnik potlačenog naroda == Godine [[1875]]. sastavio spomenicu na latinskom jeziku austrijskom caru [[Franjo Josip I.\|Franji Josipi I]] (s kojim se susreo dva puta), u kojoj je iznio teškoće što ih kršćani u livanjskom okružju trpe i poslao je preko svog poznanika ugarskog primasa Ivana Symora. Ta je poslanica bila odaslana tajno, ali to nije i ostala, te je kod livanjskih muslimana nakon saznanja izazvala veliko negodovanje. == Ubojsto == Na Ilindan [[1875]]. fra Lovro je otišao održati misu na groblju [[Vašarovine]]. Vraćao se popodne na konju moleći [[krunica\|krunicu]]. Pod [[Žirović]]em, su ga napala trojica livanjskih muslimana: Nurija Dizdar, Avdibeg Čorbadžić i njegov sin. Oborili su ga s konja i udavili. Pastiri skriveni u grmlju (jedan je od njih, Juro Ištuk, bio sasvim blizu) su to posvjedočili i obavjestili franjevace u Livnu. Gvardijan fra [[Anđeo Ćurić]] zatražio je odmah od kotarskih vlasti istragu. Sabotirajući istu i navodeći izmišljeni uzrok smrti, turske vlasti su na kraju odbili dolazak okružnog liječnika iz [[Travnik]]a kojeg su pozvali franjevci, te je pokojnik nakon četiri dana čekanja, pokopan na samostanskom groblju na Gorici. Kasnije mu je tijelo bilo preneseno u crkvu. Istraga iza pokopa vođena je jednako bez volje da se utvrdi istina. Naknadno je vicekonzul Josip Dragomanović rekao franjevcima da je austrijski generalni konzul s pouzdane strane saznao da je sama turska vlada u Sarajevu naručila to ubojstvo! == Znanstveni skup == [[2000]]. godine u [[Livno\|Livnu]] održan je znanstveni skup o životu i radu fra Lovre Karaule u povodu 200. obljetnice njegova rođenja i 125. obljetnice mučeničke smrti. Jedna osnovna škola u [[Livno\|Livnu]] danas nosi ime ovog livanjskog franjevca, mučenika, tribuna i diplomate. == Unutarnje poveznice == [[Mučenik]] [[Samostan Gorica]] [[Vidoši]] [[Čuklić (Livno, BiH)]] [[Ljubunčić]] == Vanjske poveznice == Fra Bonifac Bandov: Fra Lovro Karaula, Sarajevo 1925. Fra Jerko Vladić: Fra Lovro Karaula /Hrvatska duša, almanah, Zagreb 1923/, str. 297-311. [http://www.bosnasrebrena.ba Web stranica Bosna Srebrna] *[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000522/herceg-bosna.htm Znanstveni skup o fra Lovri Karauli] {{GLAVNIRASPORED:Karaula, fra Lovro}} Line 15 ⟶ 57: [[bs:Lovro Karaula]] [[en:Lovro Karaula]]

Lovro Karaula: razlika između inačica