Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodana 2 bajta ,  prije 9 godina
[[Datoteka: Kreševo 1930.gif|thumb|right|600px|Prikaz samostana i crkve u Kreševa, uz prikaz fra [[Grgo Martić|Grge Martića]] i pokopa vojvode Knezovića iz [[1452]] godine na [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatskom]] [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|katoličkom]] kalendaru u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] za mjesec [[studeni]], [[1930.]] godina]]
Postoje brojni tragovi, koji su mogli biti izazov povjesničarima: nekropole u selima Deževice i Pirin, Rimski most u Vrancima, ostaci zidina u Crkvenjaku, Crnićkom kameniku, Berberuši, Kotarcu i Gradu na Bedemu iznad Kreševa. U srednjem stoljeću je sačuvano dosta povijesnih dokumenata, jer početkom XIV stoljeca dolazi do značajnijeg razvoja rudarstva u srednjoj [[Bosna|Bosni]]; bogatoj u prvom redu [[srebro]]m, [[bakar|bakrom]], [[živa|živom]] i [[olovo]]m.
[[Rudnik|Rudokopi]] u Kreševu se prvi put spominju 1381. godine. Uz [[rudarstvo]] napreduje i trgovina, čiji nositelji postaju spretni [[Dubrovačka republika|Dubrovčani]]. Carinski sustav Bosanskog kralja uglavnom je bio u njihovim rukama. Naselje Deževice, smješteno zapadno od Kreševa, bilo je u to doba vrlo važno carinsko i trgovinsko središte srednje Bosne. Krajevi s rudarskom proizvodnjom srebra, olova, bakra i željeza od posebnog su značaja za Bosanske banove i kraljeve. To je razlog da u grad Kreševo dolaze Bosanski velikaši i Dubrovačka gospoda, a tu često stoluje i Bosanski kralj sa svojom svitom. Tako je 3. rujna 1444. godine [[Stjepan Tomaš Kotromanić]] svojim kraljevskim pečatom potvrdio Dubrovčanima odgovarajuće povlastice izdavši povelju u kojoj Kreševo naziva slavnim gradom.
 
To je razlog da u grad Kreševo dolaze Bosanski velikaši i Dubrovačka gospoda, a tu često stoluje i Bosanski kralj sa svojom svitom. Tako je 3. rujna 1444. godine [[Stjepan Tomaš Kotromanić]] svojim kraljevskim pečatom potvrdio Dubrovčanima odgovarajuće povlastice izdavši povelju u kojoj Kreševo naziva slavnim gradom.
 
U blizini ostataka srednjovjekovnog grada Kreševo smještenom na brdu Grad izgrađena je zalaganjem fra Stjepana Buljana 1996. godine kapela u spomen na posljednju Bosansku kraljicu Katarinu Kosača, koja je svoj život završila u progonstvu. Pokopana je u Rimu u franjevačkoj crkvi Ara Coeli 1478.godine.