Pozitron: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
m tablica
Redak 1:
{{Infobox Čestice
<div style="float:right">
| pozadina=
{| {{prettytable}}
| ime= Pozitron
!align="centered", style="background:Pink; color:black"|POZITRON
| slika= [[File:PositronDiscovery.jpg|200px]]
|align="centered", style="background:Pink; color:black"|
| opis=
|-
| br_vrsta =
|Antičestica
| klasifikacija=
|[[elektron]]
| kompozicija= [[Elementarna čestica]]
|-
| statistika = [[Fermion]]
|Teorijsko predviđanje
|[[Paul Dirac]],grupa = [[1928.Lepton]]
| porodica= Prva
|-
| međudjelovanje= [[gravitacijska sila|gravitacijsko]], [[elektromagnetska sila|elektromagnetsko]], [[slaba sila|slabo]]
|Eksperimentalno otkriće
| čestica=
|Carl D. Anderson, [[1932.]]
| antičestica= [[Elektron]]
|-
| status =
|[[Masa]]
| teoretiziran= [[Paul Dirac]] ([[1928.]])
|9,1093826(16)&middot;10<sup>&minus;28</sup> g
| otkriven= [[Carl D. Anderson,]] ([[1932.]])
|-
| simbol = β+, e+
|[[Električni naboj|Naboj]]
|1,602176462 masa = 9.10938215(6345)&middot;10×10<sup>&minus;19−31</sup> C[[kg]]<br />
5.4857990943(23)×10<sup>−4</sup> [[atomska jedinica mase|u]]<br />
|-
[1,822.88850204(77)]<sup>−1</sup> u<br />
|[[Spin]]
0.510998910(13) [[elektronvolt|MeV/c<sup>2</sup>]]
|1/2
| vrijeme_poluraspada=
|}
| raspad_čestice=
</div>
| električni_naboj= +1 [[elementarni naboj|e]]<br />
1.602176487(40)×10<sup>−19</sup> [[Kulon|C]]<br />
| naboj_radius =
| električni_dipolni_moment =
| električna_polarizabilnost =
| magnetski_moment =
| magnetska_polarizabilnost =
| boja_naboj=
| spin = 1⁄2
| br_spin_stanja=
| lepton_br=
| barion_br=
| stranost=
| šarmantnost=
| dubina=
| vršnost=
| izospin =
| slab_izospin =
| slab_izospin_3 =
| hipernaboj =
| slab_hipernaboj =
| kiralnost =
| B-L =
| X_naboj=
| paritet =
| g_paritet =
| c_paritet =
| r_paritet =
| održana_simetrija =
|}}
 
Pozitron je [[antičestica]] [[elektron]]a. Pozitron ima jednaku [[masa|masu]] i [[spin]] (1/2) kao i elektron, ali suprotni [[električni naboj]] od elektrona. Dakle, pozitroni su u [[antimaterija|antimateriji]] ([[antitvar]]i) ono što su elektroni u [[materija|materiji]]. Pozitron nastaje u različitim procesima, kao npr. nuklearnim beta-radioaktivnim raspadom nekih radioizotopa, te tvorbom para elektron-pozitron iz gama zrake (tj. [[foton]]a dovoljno visoke energije). Kada se pozitron sudari s elektronom oni se anihiliraju. Pri tome najčešće nastaju dva [[foton]]a gama-zraka. Stoga kada pozitron naleti na tvar brzo dolazi do njegove anihilacije. Tako je poluživot pozitrona kad naleti na [[molekula]]rno sredstvo oko 400-500 ps (pikosekundi), a za [[metal]]e je smanjen čak na 100 ps. Međutim, sam za sebe, pozitron je stabilna čestica antimaterije. Kada bi ga se moglo zadržati u permanentnoj izolaciji, izbjegla bi se anihalacija, i pozitron bi zauvijek živio, kao i elektron.