Biljke mesožderke: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: vi:Thực vật ăn thịt |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Dionaea muscipula trap.jpg|mini|250px|desno|[[Venerina muholovka]] (''Dionaea muscipula'')]]
'''Biljke mesožderke''' ili karnivorne [[Biljka|biljke]] ([[Engleski jezik|eng]]. Carnivorous plants) su biljke opremljene [[organi|organima]] za hvatanje i probavu malenih životinja, mesožderne biljke; ukoliko je ulov [[kukac]], što je najčešće, nazivaju se i insektivorne biljke, tj. kukcožderke. Ove biljke ne mogu proizvesti tvari neophodne za život procesom [[fotosinteza|fotosinteze]]. Kako uobičajeno rastu na područjima posebno siromašnima [[nitrati|nitratima]], taj problem rješavaju iskorištavajući nitrate iz [[životinjske bjelančevine|životinjskih bjelančevina]]. U tu svrhu uslijedila je modifikacija [[list]]ova kojima na aktivan ili pasivan način love svoj plijen. Neke od ovih biljaka žive kao epifite – rastu i žive na drugim biljkama ili [[životinja]]ma ali ne kao paraziti već sami proizvode svoju hranu, te su primorane nedostatak [[minerali|minerala]] i [[dušik|dušika]] nadoknaditi hvatanjem i rastvaranjem insekta i drugih sitnih životinja, koje koriste kao izvor tvari i energije.
Da bi pojedine biljne vrste bile svrstane u skupinu karnivornih biljaka moraju zadovoljiti slijedeće kriterije:
*1. Moraju biti sposobne privući plijen (npr. mirisom, bojom, nektarom)
*2. Moraju razviti posebne [[prilagodba|prilagodbe]] za hvatanje životinja (
*3. Moraju posjedovati posebne prilagodbe kako bi razgradili uhvaćene životinje (npr. probavne [[enzim]]e, [[simbiotske gljive]], [[bakterije]])
Ono po čemu su jedinstvene su njihovi mehanizmi koji im omogućuju da privuku [[insekti|insekta]], uhvate ga, ubiju, razlože i apsorbiraju kao proteinsku hranu. Atraktivna boja cvijeta privuče [[kukac|insekt]]a koji se nađe uhvaćen u klopci. Njihova [[životna staništa]] su tresetišta, močvare i karbonatne stijene. Obilne kiše i malo hranjivih sastojaka su razlog zašto su ove biljke adaptirane na ishranu insektima. [[Proteini]] dobiveni ovim putem osiguravaju životni ciklus mesožderki.
Najčešća su dva tipa klopka:
# Aktivna klopka, koja se pomjera da bi uhvatila plijen , one su kudikamo zanimljivije; naime njihovi listovi su tako preobraženi da aktivnim pokretanjem uhvate i onesposobe plijen koji zatim razgrade uz pomoć probavnih sokova.
# Pasivna klopka se ne pomjera već mami insekta u biljku gdje zatim biva uhvaćen, obično imaju dio lista preobražen u strukturu nalik na vrč ili lijevak u kojem se nalaze probavni sokovi. [[Životinje|Životinja]] jednostavno upadne u takvu strukturu, utopi se i biva probavljena.
Biljke mesožderke imaju [[životni ciklus]] kao i ostale biljke [[cvjetnice]]. Mogu se razmnožavati seksualnim ili aseksualnim(bespolnim) putem. Neke vrste se razmnožavaju [[vegetativno razmnožavanje|vegetativnim putem]] - formirajući pupoljke koji rastu i postaju identični roditelju.
Osnovni procesi životnog ciklusa su:
*1) Klijanje sjemena
Line 16 ⟶ 20:
*3) Cvjetanje biljke
*4) Oprašivanje biljke vrše najčešće insekti, rjeđe vjetar. Nastaje [[sjeme]], pada na zemlju i proces se ponavlja.
Karnivorne biljke su vrlo specijalizirane i nemaju puno predstavnika u biljnom svijetu. Svega nekoliko porodica ima karnivorne predstavnike, a to su od poznatijih porodice [[Sarraceniaceae]], [[Nepenthaceae]], [[Droseraceae]] i [[Lentibulariaceae]]. U flori Hrvatske možemo naći 8 karnivornih biljaka svrstanih u četiri roda:
# Rod: ''Aldrovanda'' L. - vodene stupice, ''Aldrovanda vesiculosa'' L. - mjehurasta vodena stupica (vodena biljka živi u močvarama)
# Rod ''Drosera'' L. - rosike (na tresetištima), ''Drosera anglica'' Huds, ''Drosera intermedia'' Hayne, ''Drosera rotundifolia'' L.
# Rod ''Pinguicula'' L. - tustice (močvarna mjesta i tresetišta)
# Rod ''Utricularia'' L. - mješinke (vodene biljke stajaćih voda)
== Poveznice ==
| |||