Kraljevski tavernik: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Flopy (razgovor | doprinosi)
mNema sažetka uređivanja
Flopy (razgovor | doprinosi)
m dodana literatura
Redak 1:
'''Kraljevski tavernik''' bila je visoka čast u [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Ugarsko-hrvatskom kraljevstvu]], koja je nastavila postojati i u doba [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]].
 
Funkcija kraljevskog tavernika postojala je još od doba [[Arpadovići|Arpadovića]]. Ispočetka je tavernik imao i financijsku i sudsku vlast. Upravljao je kraljevskim prihodima (porezi, carine, solane, kovanje i mijenjanje novca, kraljeva regalna prava itd.) i istodobno u kraljevo ime vršio nadzor nad upravom slobodnih kraljevskih gradova u [[MađarskaKraljevina Ugarska|Ugarskoj]] i Hrvatskoj te bio vrhovna sudska instancija za najvažnije među tim gradovima. To su bili tzv. tavernikalni gradovi (među njima i [[Zagreb]]). U doba [[Anžuvinci|Anžuvinaca]] u 14. stoljeću financijske ovlasti tavernika preuzeo je ugarsko-hrvatski kraljevski rizničar (kad je njegova funkcija [[1528]]. ukinuta, te je ovlasti preuzela [[Dvorska komora]]). Tavernik je ostao nadležan za slobodne kraljevske gradove.
 
Sudska praksa koju je on u tom svojstvu pridržavao bila je poznata pod imenom tavernikalno pravo, a sud se zvao tavernikalni sud. Članovi toga suda bili su uz tavernika, koji mu je predsjedavao, vicetavernik, tavernikalni protonator i izaslanici tavernikalnih gradova. Svaki slobodni kraljevski tavernikalni grad slao je dvojicu ili trojicu izaslanika, koji su se razumjeli u pravo, za prisebnike tavernikalnog suda. Tavernik je također vršio nadzor i kontrolirao samoupravu slobodnih kraljevskih gradova, čuvao njihovu slobodu i štitio ih od pretenzija i napadaja velikaša.
 
==Literatura==
 
* Enciklopedija Leksikografskog zavoda, svezak 6: SKA-ŽV, Zagreb 1969., str. 336.
* Akos v. Timon, ''Ungarische Verfassungs- und Rechtsgeschichte'', Berlin 1904., str. 683. - 687.
 
[[Kategorija:Povijest Mađarske]]