Nelipić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: bs:Nelipići |
sadržaj i poveznice |
||
Redak 1:
'''Nelipčići''' (često se koristi i oblik ''Nelipići''), [[Hrvati|hrvatska]] [[plemstvo|velikaška]] obitelj od roda [[Snačići|Snačića]] koja je držala posjede na teritoriju cetinske županije. U povijesnim vrelima javlja se od sredine [[13. stoljeće|13. stoljeća]]. Pretpostavlja se da su u rodu s obitelji cetinskog [[knez]]a [[Domald]]a.<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, str. 226.</ref>
== Povijest ==
=== Podrijetlo ===
Najraniji poznati član obitelji bio je Nelipac I. koji se spominje [[1244]]. godine u izvorima. Njegov sin Izan I. dobio je od kralja [[Bela IV.|Bele IV.]] županiju [[Drežnik]], koju su kasnije izgubili u korist [[Babonići|Babonića]]. Uspon obitelji počinje tijekom [[14. stoljeće|14. stoljeća]] kada Nelipčići obnašaju visoke dužnosti na dvoru hrvatskog bana [[Mladen II. Šubić Bribirski|Mladena II. Bribirskog]].<ref>Opća i nacionalna enciklopedija, str. 226.</ref>
=== Uspon ===
Godine [[1322]]., nakon poraza hrvatskog bana Mladena II. Bribirskog, kralj Karlo I. pokušao je obnoviti kraljevsku vlast, ali vojvoda [[Nelipac II. Nelipčić|Nelipac II]]. zauzeo je grad [[Knin]] i zasjeo u njemu. Učvrstivši se na položaju kninskog kneza, osnovao je snažnu državinu na području knjinske, cetinske i psetske županije.
Protiv Nelipčića ustali su [[Šubići|knezovi Bribirski]] kojima su se pridružili [[Frankapani|knezovi Krčki]], bosanski ban [[Stjepan II. Kotromanić]] i grad [[Zadar]]. Godine [[1324]]. napali su Knin, ali ih je Nelipac, potpomognut, knezovima [[Kurjakovići|Kurjakovićima]], livanjskim knezom te gradovima [[Šibenik|Šibenikom]] i [[Trogir|Trogirom]] uspio poraziti.
U nastojanju da skrši otpor hrvatskog plemstva, kralj je poslao vojsku pod vodstvom bana Mikca koju je vojvoda Nelipac potukao [[1326]]. godine.<ref>Šišić, F. str. 214.</ref> Od tada je gotovo potpuno samostalno vladao nad [[Hrvatska|Hrvatskom]].
Poslije Nelipčeve smrti [[1344]]. godine novi kralj [[Ludovik I. Anžuvinac]] poslao je vojsku na Knin koji je junački obranila Nelipčeva udovica Vladislava od roda [[Gusići|Gusića]]. Svjesna da ipak neće moći trajno odoljevati napadima kraljevskih snaga, kneginja je povela pregovore s kraljem kako bi spasila baštinu svome sinu Ivanu. Nato je kralj Ludovik I. oduzeo je Nelipčićima [[1345]]. godine Knin, [[Počitelj]], [[Srb]], [[Ostrog]] i [[Unac]], a ostavio im je utvrdu [[Sinj]] sa cetinskom županijom, [[Brečevo]] s poljem i djedovski grad [[Kamičac]] na Krki te Ključić i [[Nečven]]. Time je bila slomljena moć Nelipčića koji su otada bili vjerni kraljevi [[vazal|vazali]].<ref>Šišić, F., str. 216
[[Ivan Nelipčić|Knez Ivan]] je [[1358]]. godine od kralja dobio [[župan|župansku]] vlast u [[Klis|Klisu]], za zasluge u ratu protiv [[Venecija|Venecije]]. Godine [[1372]]. Ivan je stekao gradove Novi na Neretvi i [[Imotski]] s kneževinom Hum. Nasljedio ga je sin Ivaniš.
Line 19 ⟶ 22:
=== Borba za baštinu cetinskih knezova ===
Ivaniš je iza sebe ostavio dvije kćeri, Katarinu i Margaritu. Prije smrti nastojao je stariju kći proglasiti legitimnm nasljednicom, što mu je odobrio sam kralj. Nasljednica obiteljskih imanja bila je Katarina, udana za Anža [[Frankapani|Frankapana]]. Međutim, [[Žigmund Luksemburški|kralj Žigmund]] je pogazio danu riječ i zatražio je da mu se predade baština Nelipčića te je poslao slavonskog bana [[Matko Talovac|Matka Talovca]] da im je preotme.
Line 25 ⟶ 29:
== Bilješke ==
<references/>
== Literatura ==
*''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, Zagreb, 2007.''▼
*''Povijest Hrvata - srednji vijek, skupina autora, Zagreb, 2003.''▼
*''Šišić, F., Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526, prvi dio, Split, 2004.''▼
▲*''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, sv. XIV, Zagreb, 2007.'' ISBN 978-953-7224-14-1
▲*''Povijest Hrvata - srednji vijek, skupina autora, Zagreb, 2003.'' ISBN 953-0-60573-0
▲*''Šišić,
[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest 1102.-1527.]]
| |||