Razlika između inačica stranice »Šume mediteransko-litoralnog pojasa Hrvatske«

U sloju grmlja česte su vrste [[Grmoliki grašar|grmoliki grašar]] (''Coronilla emeroides''), [[Rujevina|rujevina]] (''Cotinus coggygria''), [[Drača|drača]] (''Paliurus spina-christi''), [[Pucalina|pucalina]] (''Colutea arborescens''), [[Rašeljka|rašeljka]] (''Prunus mahaleb''), [[Drijen|drijen]] (''Cornus mas''), [[Trnina|trnina]] (''Prunus spinosa''), [[Pavitina|pavitina]] (''Clematis vitalba''), [[Brijestolisna kupina|brijestolisna kupina]] (''Rubus ulmifolia'') i dr.
 
U prizemnom sloju može se naći [[Jasenak (biljka)|jasenak]] (''Dictamnus albus''), [[Pčelinja ljubica|pčelinja ljubica]] (''Melittis melissophyllum''), [[Crvena djetelina|crvena djetelina]] (''Trifolium rubens''), [[Lastavičnjak|lastavičnjak]] (''Cynanchum adriaticum''), [[Čubar|primorski vrijesak]](''Satureja montana''), [[Uskolisna veprina|uskolisna veprina]] (''Ruscus aculeatus''), [[Jesenska šašika|jesenska šašika]] (''Sesleria autumnalis''), [[Šparoga|oštrolisna šparoga]] (''Asparagus acutifolius''), [[Šparoga|tankolisna šparoga]] (''Asparagus tenuifolius''), [[Crvena iglica|crvena iglica]] (''Geranium sanguineum'') i mnoge druge.
 
Kako je već spomenuto, jugoistočno od [[Zrmanja|Zrmanje]] hrast medunac se počinje postupno zamjenjivati hrastom dubom. Dub je kserotermniji od medunca (podnosi veću sušu) i jedna je od najotpornijih listopadnih vrsta drveća. Najveće površine zauzima u nižim područjima od [[Drniš|Drniša]] prema [[Sinj|Sinju]] i [[Imotski|Imotskom]], dalje do [[Vrgorac|Vrgorca]] i [[Metković|Metkovića]], te u dubrovačkom zaleđu.
9.708

uređivanja