Razlika između inačica stranice »Navigacija«

Dodano 1.430 bajtova ,  prije 10 godina
radi se...
(mnogo materijala za obradu... radi se)
(radi se...)
{{dz}}
[[Datoteka:Ursa Minor constellation map.png|250px|desno|mini|Navigacija uz pomoć Sjevernjače]]
'''Navigacija''' je [[znanost]] i [[vještina]] vođenja [[brod]]a, [[zrakoplov]]a i drugih [[prometaloobjekt|prometalaobjekata]] s jedne na drugu točku na [[Zemlja|Zemlji]] vodenim i zračnim putem[[put]]em, te [[svemirska letjelica|svemirske letjelice]] kroz [[svemir]].
 
Osnovni zadaci navigacije su određivanje [[kurs]]a, udaljenosti između dva mjesta i određivanje pozicije broda (zrakoplova, svemirskog broda) zbog provjere stvarno prevaljenog puta. Sredstva i načini za rješavanje tih zadataka ovise od stupnja razvoja znanosti i tehnike, pa je razvoj navigacije usko povezan s dostignućima [[astronomija|astronomije]], [[matematika|matematike]], [[hidrografija|hidrografije]] i [[tehnika|tehnike]].
Osnovni zadaci navigacije su određivanje pozicije, kursa, brzine, prevaljenog puta i udaljenosti između dva mjesta.
 
==Razvoj navigacije==
Prema mediju kretanja, navigacija se dijeli na pomorsku (riječnu, jezersku), zrakoplovnu i svemirsku.
===Prije pronalaska brodskog kompasa===
O razvoju navigacije u [[stari vijek|starom vijeku]] malo se zna. Najstariji način navigacije je plovidba danju u vidokrugu [[kopno|kopna]]. Od [[navigacijska oprema|navigacijskih pomoćnih sredstava]] upotrebljavao se jedino ručni [[dubinomjer]]. Plovidbu noću i [[orijentacija|orijentaciju]] prema [[zvijezda]]ma oko XV. [[stoljeće|stoljeća]] [[pr. Kr.]] opisuje [[Homer]] u [[Odiseja|Odiseji]]. Vještina vođenja broda u starom vijeku bila je najrazvijenija kod [[Feničani|Feničana]], sudeći po njihovim trgovačkim uporištima u IX. st. pr. Kr. i van Sredozemnog mora. Grčki filozof [[Tales|Tales iz Mileta]] je oko 600. pr. Kr. napisao udžbenik, koji nije sačuvan, o primjeni astronomije u navigaciji (Ναυτική αστρολογία). Iz oko V. st. pr. Kr. sačuvane su grčke pismene [[peljar|upute za plovidbu]] po kojima se vodila navigacija. [[Grci]] su prevaljeni put i udaljenost mjerili u [[stadij]]ima (oko 1/10 M); uz obalu su se orijentirali pomoću markantnih prirodnih i umjetnih objekata na kopnu ([[svjetionik|svjetionici]], [[hram]]ovi), a na otvorenom moru po nebeskim tijelima i vjetrovima. Redovitost [[monsun]]a na [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]] navela je grčkog pomorca [[Hipal]]a (Ιππαλος) da u I. st. pr. Kr. pod vjetrom plovi iz [[Arabija|Arabije]] pravo u [[Indija|Indiju]].
 
Znanstvene metode navigacije u [[Zapadna Europa|zapadnu Europu]] prenijeli su [[Arabljani]], u čijim se školama u [[Španjolska|Španjolskoj]] u XII. stoljeću učila i primjena astronomije u navigaciji. Drugom polovinom XII. stoljeća konstruiran je [[astrolab]] i pomoćni instrument ''nocturnal'', kojim se moglo odrediti zvjezdano vrijeme i položaj Sjevernjače u odnosu na nebeski pol, a time i [[geografska širina]] na moru.
Prema upotrijebljenim sredstvima dijeli se na računsku, terestričku, astronomsku, inercijalnu i satelitsku navigaciju.
 
Pomorska navigacija se dijeli prema području plovljenja na obalsku ili oceansku.
 
Za određivanje pozicije potrebne su najmanje dvije stajnice (geometrijsko mjesto mogućih pozicija) koje se dobijaju mjerenjem uglova, udaljenosti, dubine ili doplerovog efekta pri prolasku umjetnog satelita. Kod inercijane navigacije nije potrebna stajnica, budući da se pozicija određuje računski - mjerenjem ubrzanja.
 
==Vanjske poveznice==
* [http://www.irbs.com/bowditch/ "Američki praktični navigator"] Nathaniela Bowditcha (.pdf)
 
[[Kategorija:Navigacija| ]]