Šestosiječanjska diktatura: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 13:
[[Vladko Maček]] je u prosincu [[1929]]. bio uhićen i dugo držan u zatvoru, pa zatim pušten bez optužbe. Potpredsjednik HSS-a [[Josip Predavac]] uhićen je zbog sloma ''Seljačke zadružne banke'' i osuđen na 2,5 godine zatvora. Maček u svojim ''Memoarima'' tvrdi da je propast banke zapravo izazvao režim, koji je preko ''Jugoslavenske narodne banke''' kontrolirao banskarski sustav. Kasnije, u srpnju 1933., Predavec je ubijen.
 
[[Svetozar Pribičević]], predsjednik [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]], koja okuplja Srbe [[prečane]] i u koaliciji je sa HSS ([[Seljačko-demokratska koalicija]]), prvo je interniran u jedno selo u Srbiji, a zatim prognan; umro je u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. U emigraciju odlaze HSS-ovi prvaci [[Juraj Krnjević]] i [[August Košutić]], kao i radikalni nacionalisti [[Ante Pavelić]] (poslanik Narodne skupštine iz redova [[Hrvatski blok (1927.)|Hrvatskog bloka]]), [[Gustav Perčec]], [[Branimir Jelić]] idr.
 
Većina oporbenih srbijanskih političara prima uvođenje diktature bez aktivnog otpora. Na udar režima dolazi [[Dragoljub Jovanović]], vođa lijevog krila [[Savez zemljoradnika|Saveza semljoradnika]], koji [[1932]]. objavljuje brošuru ''Što nas košta svađa s Hrvatima''; osuđen je na godinu dana zatvora.