Bitka kod Waterlooa: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: fa:جنگ واترلو |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 17:
}}
'''Bitka kod Waterlooa'''
Kada se Napoleon vratio na vlast, mnoge su se države, koje su bile protiv njega, ujedinile u Sedmu koaliciju. Dvije velike snage pod vodstvom Wellingtona i von Blüchera sastale su se u blizini sjeveroistočne granice Francuske. Napoleon se odlučio za napad s ciljem da ih uništi prije nego se njihove snage udruže i krenu u invaziju na Francusku zajedno s preostalom Koalicijom. Nakon toga uslijedila je odlučujuća trodnevna borba (16. - 19. lipnja 1815.) održana kod Waterlooa.
Napoleon je razvlačio do početka bitke, do podne 18. lipnja, čekajući da se tlo osuši.
Wellingtonova vojska, raspoređena po [[Bruxelles|briselskoj]] cesti prema odronu u [[Mont-Saint-Jean|Mont-Saint-Jeanu]], izdržala je učestale napade Francuza, a uvečer je stigla Pruska vojska koja je razbila Napoleonovo desno krilo, ujedno pomažući i Britancima. U to vrijeme Britanci i njihovi saveznici kreću u protunapad i tjeraju razbijenu Franusku vojsku s poljane. Koalicijske snage ulaze u Francusku i na čelo države postavljaju kralja [[Luj XVIII., kralj Francuske|Luja XVIII.]] Napoleon je abdicirao i predao se Britancima. Poslan je na otok [[Sveta Helena (otok|Svetu Helenu]], gdje je umro [[1921.]]
Bojno polje nalazi se u Belgiji, 12km južnog jugoistoka od [[Bruxelles]]a i oko 1,6 km od gradića [[Waterloo]]. Na bojnom polju uočljiv je ogroman spomenik, poznat pod nazivom [[Lavlji nasip]]. Da bi se izgradio ovaj spomenik, korištena je zemlja sa same bojišnice. Originalna topografija bojišnice oko spomenika nije sačuvana.
{{Mrva-bitka}}
|