Razlika između inačica stranice »Gustav Klimt«

Dodano 1.106 bajtova ,  prije 9 godina
okvir i galerija
m
(okvir i galerija)
{{Likovni umjetnik
[[Datoteka:Gustav Klimt 039.jpg|mini|''Judith I'', 1901. g.]]
|ime =Gustav Klimt
[[Datoteka:Gustav Klimt 016.jpg|mini|''[[Poljubac (Klimt)]]'', 1907.-1908. g.]]
|period = [[simbolizam]] – [[secesija]]
[[Datoteka:Gustav Klimt 010.jpg|mini|''Danaë'', 1907. g.]]
|slika = Gustavklimt.jpg
'''Gustav Klimt''' ([[Beč]],[[14. srpnja]] [[1862]]. - [[Beč]], [[6. veljače]] [[1918]].), [[Austrija|austrijski]] slikar.
|veličina =
|opis = Fotografija Madame d'Ora iz 1908. god.
|rođenje = [[14. srpnja]] [[1862]]. <br><small>[[Beč]], [[Austro-Ugarska]]</small>
|smrt =[[6. veljače]] [[1918]].<br><small>Beč</small>
|vrsta = [[slikarstvo]]
|praksa =
|utjecao = [[Egon Schiele]]
|utjecali =
|djela =''[[Poljubac (Klimt)|Poljubac]]'', ''[[Judita]] s Holofernovom glavom'', ''[[Danaja]]''
|potpis =
}}
'''Gustav Klimt''' ([[Beč]], [[14. srpnja]] [[1862]]. - [[Beč]], [[6. veljače]] [[1918]].), je bio najvažniji slikar [[Austrija|austrijskiaustrijske]] slikar[[secesija|secesije]] s izrazito istančanim [[simbolizam|simbolističkim]] stilom.
 
Život Gustava Klimta podudara se sa zlatnim dobom Beča s kraja [[19. stoljeće|stoljeća]]. Bilo je to vrijeme umjetničke obnove i umjetničkog bunta te rađanje [[Modernizam|modernizma]]. Nova umjetnost, [[Art Nouveau|art nouveau]], donosi svoje samosvjesne i dekadentne pravce u [[slikarstvo|slikarstvu]] i [[literatura|literaturi]], kroz koje se provlačila snažna opčinjenost [[erotika|erotikom]]. Bio je to [[Sigmund Freud|Freudov]] Beč, koji je izvana još bio u duhu viktorijanskog morala, ali neobuzdano ponašanje bila je glavna tema dana. Bečka zanesenost erotikom našla je u Klimtu velikog pjesnika. Ni jedan drugi umjetnik nije tako slavio [[Eros]]a, a iznad svega žene, kao [[muze]] [[Fatalna žena|vampa]] i konačnog ispunjenja svrhe života.
 
Njegovo slikarstvo ispunjeno je [[naturalizam|naturalističkim]] prikazima erotskog i težnjom da platna ispuni sjajnim zamršenim dekoracijama. U njegovim najpoznatijim radovima, kao što je ''[[Poljubac (Klimt)|Poljubac]]'', osjećaji i dekorativna prekomjernost sjedinjeni su na veličanstveni način.
 
==Život i djelo==
 
[[Datoteka:Gustav Klimt 016.jpg|mini|200px|lijevo|<center>''[[Poljubac (Klimt)]]'', 1907.-1908., gulje na platnu, 180 x 180 cm, [[Austrijska galerija]], [[Beč]].]]
Rodio se [[14. srpnja]] [[1862]]. u bečkom predgrađu Baumgartenu. Otac, češki emigrant, nije uspio kao [[zlatar]], te su djeca Klimtovih rasla u neimaštini. Gustav, koji je svoju darovitost pokazao još u Visokoj školi za umjetnost i obrt, dobivao je narudžbe za ukrašavanje velikih javnih zgrada koje su se gradile tijekom [[1880-ih|1880-tih]] i [[1890-tih]] godina. U suradnji s bratom i umjetnikom [[Franz Matsch|Franzom Matschom]] osnovao je podružnicu ''Klimt-Matsch'' i dobivao gotovo sve važnije poslove.
 
Godine [[1897.]]., skupina umjetnika, koja je željela na moderniji, pustolovniji način stvarati svoja djela, osnovala je [[secesija|Secesijusecesiju]], a Klimt je postao prvim predsjednikom. Njegove dekoracije počele su izazivati oštre kritike konzervativnog [[Beč]]a, ali je on slikanjem veličanstvenih portreta žena iz otmjenog društva mogao dovoljno ugodno živjeti, oslobođen narudžbi.
 
Klimt nije bio buntovnik. Klonio se javnosti, a i privatni život držao je za sebe. Iz njegovih slika zrcali se unutarnji svijet i ljepota puna senzualnosti. Umro je u Beču [[6. veljače]] [[1918.]]. godine, nekoliko mjeseci prije potpunog sloma [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i svijeta kakav je poznavao.
 
<gallery>
Klimt nije bio buntovnik. Klonio se javnosti, a i privatni život držao je za sebe. Iz njegovih slika zrcali se unutarnji svijet i ljepota puna senzualnosti. Umro je u Beču [[6. veljače]] [[1918]]. godine, nekoliko mjeseci prije potpunog sloma [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i svijeta kakav je poznavao.
Datoteka:Gustav Klimt 039.jpg|<center>''[[Judita]] s Holofernovom glavom I.'', 1901., ulje na platnu, Belvedere, Beč.
Datoteka:Gustav Klimt 014.jpg|<center>Detalj ''"Bethovenovog friza"'', Austrijska gelerija u Beču.
Datoteka:Gustav Klimt 010.jpg|<center>''[[Danaja]]'', 1907., ulje na platnu u privatnom vlasništvu, Beč.
Datoteka:Adele Bloch-Bauer I Gustav Klimt01.jpg|<center>''Portret Adele Bloch-Bauer I.'' je 2006. god. prodat Novoj galeriji u [[New York]]u za rekordnih 135 milijuna $.
</gallery>
 
== Vanjske poveznice ==