Državni arhiv u Rijeci: razlika između inačica

 

== Povijest, ustrojstvo, djelatnost ==

Tradicija čuvanja svekolike pismohrane u javnim uredima u Rijeci neprekinuto traje još od [[15. stoljeće|15. stoljeća]]. Ali sustavna djelatnost prikupljanja, čuvanja i obrade povijesnog arhivskog gradiva pokrenuta je tek utemeljenjem potpuno samostalne arhivske ustanove, Kraljevskog državnog arhiva u Rijeci (R. Archivio di Stato in Fiume) [[1. rujna]] [[1926.]] godine. Kraljevskim dekretom od 6. prosinca [[1928.]] godine potvrđena je opstojnost riječkog arhiva ali kao odsjeka Kraljevskog državnog arhiva u [[Trst]]u. Takav status arhiva i takav njegov naziv (R. Archivio di Stato - Sezione di Fiume) ostat će sve do [[1945.]] godine, do kraja talijanske vlasti u Rijeci. U jugoslavenskoj državi Rijeka je priključena NR Hrvatskoj te je tako prekinuta njena neprirodna odvojenost od hrvatskog okolja i zaleđa. Arhiv od 1945. do 1947. godine posluje kao posve samostalna ustanova pod nazivom Državni arhiv Rijeka.

U veljači [[1948.]] godine postaje sastavnim dijelom zagrebačkog državnog arhiva kao ispostava [[Državni arhiv u Zagrebu|Državnog arhiva u Zagrebu]]. No, već koncem 1949. godine vraća mu se prethodni naslov i status posve samostalne ustanove. Od [[1959.]] godine mijenja naslov u Historijski arhiv Rijeka te pod njim djeluje do [[1993.]] godine. Tada, u samostalnoj hrvatskoj državi, dobiva naziv Povijesni arhiv Rijeka, pod kojim djeluje do 1997. godine. Te godine mijenja naziv u Državni arhiv u Rijeci. Državni arhiv u Rijeci u sedamdeset je godina svoje opstojnosti dijelio sudbinu grada u kojem je utemeljen. Njegovi dosezi bili su omeđeni datošću tvarnih okolnosti a navlastito upravnim i političkim okvirima u kojima je djelovao. Sukladno mijenama potonjih mijenjalo se i područje djelovanja ustanove.

Od utemeljenja do 1945. godine Arhiv djeluje na području Kvarnerske pokrajine koja je uz Rijeku i liburnijski dio Istre obuhvaćala i znatan dio slovenskog Krasa. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] djelokrug Arhiva proširio se i na jugozapadna hrvatska područja koja je 1941. godine anektirala [[Italija]]. U razdoblju nakon 1945. godine područje djelovanja Državnog arhiva Rijeka proteglo se na čitavu hrvatsku Istru, te otoke [[Cres]], [[Lošinj]] i [[Krk]]. Kada je 1958. godine osnovan arhiv u [[Pazin]]u, riječkom arhivu ostaju kompetencije jedino nad istočnim, liburnijskim dijelom Istre. Gubitak nadležnosti u tim krajevima nadomješta se proširenjem područja djelatnosti riječkog arhiva u Primorju i Gorskom kotaru. Tada je zaokružen područni djelokrug Državnog arhiva u Rijeci koji i danas obuhvaća cjelokupan prostor suvremene [[Primorsko-goranska županija|Primorsko - goranske županije]], a izvan nje još i područje grada [[Senj]]a u [[Ličko-senjska županija|Ličko - senjskoj županiji]]. Česte mijene državnih vlasti na prostoru nadležnosti riječkog arhiva rezultirale su utrnućem niza upravnih, sudbenih i vojnih oblasti, školskih ustanova i gospodarskih organizacija koje su za sobom ostavljale vrlo opsežno arhivsko gradivo. Zato je značajka ove ustanove brzo povećanje količine gradiva i množine arhivskih fondova, tako da je od utemeljenja ustanove broj dužnih metara gradiva udesetostručen.

 

* Zbirka matičnih knjiga (od [[1560.]] godine)

* Statuti općina (od [[1423.]] godine.).

Gradivo starijeg razdoblja pisano je pretežito [[latinski]]m, [[talijanski]]m, a ponešto i [[hrvatski]]m jezikom.

U drugoj polovici 19. stoljeća prevladava [[njemački]], [[mađarski]] i hrvatski jezik, dok je gradivo iz vremena talijanske uprave ([[1918.]] - [[1943.]]) pretežito pisano talijanskim jezikom. Kao pismo prevladava [[latinica]] ali su dokumenti starijih razdoblja pisani i raznim inačicama gotice i humanistike. Posebno značenje imaju dokumenti ispisani hrvatskim pismom [[Glagoljica|glagoljicom]]. Sve veće potrebe arhivske službe u Rijeci utjecale su i na postupno povećanje broja zaposlenih u ustanovi. Od samo trojice u vrijeme njena utemeljenja do današnja dvadeset i tri djelatnika, među kojima je deset stručnih arhivista s visokom izobrazbom.

== Izvor ==

* http://www.riarhiv.hr/ (preuzeto 14. lipnja 2010. s dopusnicom)

 

== Vanjske poveznice ==