Povelja kneza Trpimira: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
sadržaj (Datacija) i literatura |
||
Redak 1:
'''Povelja kneza Trpimira''', poznata i kao '''Trpimirova darovnica''', jest najstariji sačuvani spomenik [[Hrvatska|hrvatskog]] [[Pravo|prava]]. Ova isprava, nastala [[4. ožujka]] [[852]]. godine na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]], najstarija je isprava s [[dvor]]a nekog od [[Hrvatski vladari|hrvatskih vladara]] i ujedno prva domaća isprava u kojoj se spominje hrvatsko ime. Povelja nije sačuvana u originalu, već u prilično nepouzdanom prijepisu iz [[1568.]] godine, što je pojedine povjesničare navelo da malo posumnjaju u njezinu auteničnost.
== Datacija ==
Premda je sačuvana fragmentarno, iz povelje se vidi da vladar ima skoro neograničenu vlast u državi jer [[Trpimir]] za sebe kaže da je vladar [[Hrvati|Hrvata]] ''po [[Bog|Božjoj]] milosti''. Povelja dokazuje postojanje Hrvata i prije Trpimira, jer on njome potvrđuje darovnicu što je [[Split]]skoj [[nadbiskup]]iji podario njegov prethodnik, [[Mislav]], te joj još daruje [[Crkva sv. Jurja (Putalj)|crkvu sv. Jurja]] u [[Putalj]]u i neke posjede s pripadajućim [[kmet]]ovima. Zatim, pokazuje da je riječ o [[Feudalizam|feudalnoj]] državi u formiranju i da je hrvatski vladar imao svoj aparat vlasti u koji su spadali i njegovi dvorjani i vojno-upravni službenici ([[župan]]i, dvorski [[kapelan]]i i drugi). Trpimir dalje konstituira pravo [[Crkva|Crkve]] na ubiranje crkvene desetine. Feudalnu prirodu vladareve vlasti potvrđuje činjenica da Trpimir raspolaže državnim teritorijem i da posjeduje vlastite feudalne domene. Iako se Trpimir ponašao kao stvarni vladar, on nije bio i formalno samostalan. Bio je, naime, u [[vazal]]nom odnosu s nasljednikom [[Franci|franačke]] vlasti u [[Italija|Italiji]], [[Lombardija|lombardijskim]] kraljem [[Lotar]]om. Na osnovu Trpimirove povelje također se može zaključiti da se hrvatska država konačno pojavila u trećem desetljeću 9. stoljeća.▼
Tradicionalna historiografija, počevši od Dummlera (1856.), datirala je Trpimirovu ispravu u 852. godinu. Međutim, u novije vrijeme postoji teza da je taj dokument nastao dvanaest godina ranije. Izvorna datacija darovnice glasi: ''Regnante in Italia piissimo Lothario Francorum rege per indictionem XV sub die IIII Nonis Martii''.
Budući da je [[Lotar]] otišao iz [[Italija|Italije]] već [[840]]. i naslijedio oca na carskom prijestolju, malo je vjerojatno da Trpimirov dvor nije, čak dvanaest godina kasnije, znao za tu promjenu. Kako je darovnica sačuvana u prijepisu iz 1568. godine, moguće je da je indikcija krivo prepisana pa bi pravi datum nastanka isprave bio 4. ožujka 840. godine.<ref>Margetić, L., str. 508.-509.</ref>
== Sadržaj ==
▲Premda je sačuvana fragmentarno, iz povelje se vidi da vladar (''dux Chroatorum'') ima skoro neograničenu vlast u državi, jer [[Trpimir]] za sebe kaže da je vladar [[Hrvati|Hrvata]] ''po [[Bog|Božjoj]] milosti''. Povelja dokazuje postojanje Hrvata i prije Trpimira, jer on njome potvrđuje darovnicu što je [[
== Bilješke ==
<references/>
== Literatura ==
* ''Margetić, Lujo, Prikazi i diskusije, Split, 2002.'' ISBN 953-163-164-6
[[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]]
| |||