Misa: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Sitno |
|||
Redak 6:
Prema [[kršćanstvo|kršćanskoj]] [[teologija|teologiji]], misu, odnosno Euharistiju ustanovio je [[Isus Krist]] na [[Posljednja večera|Posljednjoj večeri]]. Na misi se kruh i vino pretvaraju u tijelo i krv Kristovu koji se daju za ljude, što simbolizira Kristovu žrtvu. Štoviše, prema teologiji to jest uprisutnjenje same žrtve. Misa je također i gozba na kojoj Božja djeca pristupaju istom stolu, jedu i piju. Ona je najsavršenija molitva<ref>Don Krešo Puljić, ''Župni vjesnik'', Mostar</ref>.
Misa, kao žrtva, svoje korijene vuče još iz starih religija gdje su se bogovima prinosile životinjske žrtve. To je bio središnji obred tih religija kojima se nešto davalo moćnome bogu da ga se udobrovolji i da on uzvrati svome narodu. Apstrahirajući smisao žrtve, kršćanstvo je preuzelo te obrede. Žrtva je esencijalno potrebna, ali ne u obliku klanja životinja da se Boga udobrovolji, nego kao bitna posljedica
Žrtva se prirodno shvaća kao nešto negativno što treba prihvaćati samo u nuždi, za više dobro. No žrtva je izraz potpune nesebične ljubavi i kao takva izvor radosti. Kršćani se žrtvi raduju jer ih ona uvodi u zajedništvo s Bogom i ljudima. Ona već i jest to zajedništvo. Isus je u [[Evanđelje|evanđeljima]] to zajedništvo često prispodobio gozbom, slavljem gdje ljudi radosno uživaju u zajedništvu i blagodatima svega stvorenja. Stoga je misa i gozba na kojoj se jede božanska hrana.
Redak 68:
=== Služba riječi ===
Služba riječi počinje čitanjima iz [[Biblija|Biblije]]. Nedjeljom i svetkovinama čitaju se tri čitanja, a u ostale dane dva. Svećenik ili pojedini vjernici čitaju prvo čitanje iz [[Stari zavjet|Staroga zavjeta]], odnosno iz [[Djela apostolska|Djela apostolskih]] u uskrsnom vremenu. Slijedi pjevanje ili čitanje [[psalam|psalma]]. Vjernici između odlomaka psalma izgovaraju zaziv npr. "Puna je zemlja dobrote Gospodnje" ili "Gospodin je pastir moj, zla se ne bojim, jer ti si Bože sa mnom" ili neki drugi predviđen citat iz psalma za taj put. Slijedi čitanje iz jedne od [[poslanica]] iz [[Novi zavjet|Novoga zavjeta]] koje se izostavlja u obične dane. Završno čitanje čita svećenik, a ono je iz [[Evanđelje|evanđelja]]. Prije čitanja evanđelja pjeva se [[aleluja]], odnosno neka druga pjesma za vrijeme [[korizma|korizme]]. Nakon toga svećenik kaže: "Gospodin s vama". Vjernici odgovore: "I s duhom tvojim." Svećenik nastavi "Čitanje svetog evanđelja po (ime jednog od četiri [[evanđelist]]a)". Vjernici desnim kažiprstom naprave znak križa na [[čelo|čelu]], na [[usne|usnama]] i na [[srce|srcu]] te odgovore: "Slava Tebi Gospodine!" Nakon pročitanog evanđelja, svećenik kaže: "Riječ gospodnja", a narod odgovara: "Slava Tebi Kriste". Nakon odgovora svećenik tišim glasom veli: "Po riječima svetog Evanđelja izbrisali se u nama naši grijesi." Tema evanđelja prilagođena je prigodi i blagdanima. Značajnijim danima kada se više vjernika skuplja na misi svećenik nakon Evanđelja održi propovijed, a posebno nedjeljom i zapovijedanim blagdanima. Teme propovijedi su obično tumačenja čitanja iz Biblije, aktualni blagdani, aktualni događaji ili neka druga tema po svećenikovom izboru. Nedjeljom, svetkovinama i u druge svečanije prigode slijedi ispovijest vjere izgovaranjem molitve [[Nicejsko-carigradsko vjerovanje|Vjerovanja]] ili prigodno na drugi način. Zatim se moli molitva vjernika.
=== Euharistijska služba ===
| |||