Razlika između inačica stranice »Državni arhiv u Rijeci«

ispravak
(slike)
(ispravak)
[[Datoteka:Drzavni_arhiv_u_Rijeci_090610_3.jpg|mini|Unutrašnjost Arhiva]]
[[Datoteka:Državni arhiv u Rijeci 090610 7.jpg|mini|Kip Franje Josipa s jedine monumentalne fontane podignute u Rijeci 1857. godine, u čast dolaska cara Franje Josipa u Rijeku 1852. godine. Izradio ju je riječki kipar [[Pietro Stefanutti]]. Uklonjena je 1874. uz obrazložnje da ometa regulaciju prometa. <ref>http://www.raviko.hr/muzej/fontane/index.html</ref>]]
Tradicija čuvanja svekolike pismohrane u javnim uredima u Rijeci neprekinuto traje još od [[15. stoljeće|15. stoljeća]]. Ali sustavna djelatnost prikupljanja, čuvanja i obrade povijesnog arhivskog gradiva pokrenuta je tek utemeljenjem potpuno samostalne arhivske ustanove, Kraljevskog državnog arhiva u Rijeci (R. Archivio di Stato in Fiume) [[1. rujna]] [[1926.]] godine. Kraljevskim dekretom od 6. prosinca [[1928.]] godine potvrđena je opstojnost riječkog arhiva ali kao odsjeka Kraljevskog državnog arhiva u [[Trst]]u. Takav status arhiva i takav njegov naziv (R. Archivio di Stato - Sezione di Fiume) ostat će sve do [[1945.]] godine, do kraja talijanske vlasti u Rijeci. U jugoslavenskoj državi Rijeka je priključena [[Socijalistička Republika Hrvatska|NR Hrvatskoj]] te je tako prekinuta njena neprirodna odvojenost od hrvatskog okolja i zaleđa. Arhiv od 1945. do 1947. godine posluje kao posve samostalna ustanova pod nazivom Državni arhiv Rijeka.
[[Datoteka:Jozefinski katastar grada Rijeke i okolice II 1785 1787.jpg|mini|Jozefinski katastar grada Rijeke i okolice II. 1785.-1787.]]
U veljači [[1948.]] godine postaje sastavnim dijelom zagrebačkog državnog arhiva kao ispostava [[Državni arhiv u Zagrebu|Državnog arhiva u Zagrebu]]. No, već koncem 1949. godine vraća mu se prethodni naslov i status posve samostalne ustanove. Od [[1959.]] godine mijenja naslov u Historijski arhiv Rijeka te pod njim djeluje do [[1993.]] godine. Tada, u samostalnoj hrvatskoj državi, dobiva naziv Povijesni arhiv Rijeka, pod kojim djeluje do 1997. godine. Te godine mijenja naziv u Državni arhiv u Rijeci. Državni arhiv u Rijeci u sedamdeset je godina svoje opstojnosti dijelio sudbinu grada u kojem je utemeljen. Njegovi dosezi bili su omeđeni datošću tvarnih okolnosti a navlastito upravnim i političkim okvirima u kojima je djelovao. Sukladno mijenama potonjih mijenjalo se i područje djelovanja ustanove.
Od utemeljenja do 1945. godine Arhiv djeluje na području Kvarnerske pokrajine koja je uz Rijeku i liburnijski dio Istre obuhvaćala i znatan dio slovenskog Krasa. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] djelokrug Arhiva proširio se i na jugozapadna hrvatska područja koja je 1941. godine anektirala [[Italija]]. U razdoblju nakon 1945. godine područje djelovanja Državnog arhiva Rijeka proteglo se na čitavu hrvatsku Istru, te otoke [[Cres]], [[Lošinj]] i [[Krk]]. Kada je 1958. godine osnovan arhiv u [[Pazin]]u, riječkom arhivu ostaju kompetencije jedino nad istočnim, liburnijskim dijelom Istre. Gubitak nadležnosti u tim krajevima nadomješta se proširenjem područja djelatnosti riječkog arhiva u Primorju i Gorskom kotaru. Tada je zaokružen područni djelokrug Državnog arhiva u Rijeci koji i danas obuhvaća cjelokupan prostor suvremene [[Primorsko-goranska županija|Primorsko - goranske županije]], a izvan nje još i područje grada [[Senj]]a u [[Ličko-senjska županija|Ličko - senjskoj županiji]]. Česte mijene državnih vlasti na prostoru nadležnosti riječkog arhiva rezultirale su utrnućem niza upravnih, sudbenih i vojnih oblasti, školskih ustanova i gospodarskih organizacija koje su za sobom ostavljale vrlo opsežno arhivsko gradivo. Zato je značajka ove ustanove brzo povećanje količine gradiva i množine arhivskih fondova, tako da je od utemeljenja ustanove broj dužnih metara gradiva udesetostručen.
 
Danas je pod njenim nadzorom preko 20 000 dužnih metara povijesnog gradiva, a u samom Arhivu čuva se preko 65007000 dužnih metara gradiva u 7291016 arhivskih fondova i zbirka. Najstariji dokument pohranjen u Državnom arhivu u Rijeci potječe iz [[1201.]] godine. Osobitu vrijednost među starijim gradivom predstavljaju zbirke:
 
* Povelje i listine (od 1201. godine),
Njihov je rad organiziran po ustrojbenim odjelima:
 
* Odjel za arhivsko gradivo - voditelj AlbinoBoris SenčićZakošek, profdipl.soc.
* Odjel za vanjsku arhivsku službu - voditelj Zoran Stanković, dipl.iur.
* Odjel knjižnice i čitaonice - voditelj Mladen Urem, prof.