Razlika između inačica stranice »Biserujka«

Dodano 170 bajtova ,  prije 10 godina
m
poveznice, odlomci
m (dopuna)
m (poveznice, odlomci)
| približna starost = > 16 000 godina
}}
'''Biserujka''' je [[špilja]] koja se nalazi na sjeveroistočnom dijelu [[Krk|otoka Krka]], na graničnom području općina [[Omišalj]] i [[Dobrinj]], ponad [[Uvala|uvale]] [[Uvala Slivanjska|Slivanjska]], nedaleko sela [[Rudine (Dobrinj)|Rudine]].
 
==Naziv==
[[Špilja]] Biserujka, kao i mnoge špilje, ima i druga imena, pa ju nazivaju i ''Vitezićevom špiljom'' ili ''Slivanjskom jamom''. Prema [[Legenda|legendi]], špilja je dobila ime prema blagu koje je u njoj pronađeno, a pripadalo je lokalnim [[gusari]]ma. No blago je kasnije premješteno, a točnu lokaciju ''„zna samo Ive Gospodin“'', čija je kuća na ulazu u selo [[Rudine (Dobrinj)|Rudine]].
 
==Opis==
Premda kratka i plitka, [[špilja]] redovito oduševljava svoje sve mnogobrojnije posjetitelje, često već i prije nego uđu u nju, jer se nalazi na svega nekoliko desetaka metara nad morem[[more]]m i u njegovoj blizini. Dugačka je samo 110 metara, ali je vrlo bogata [[stalaktit]]ima, [[stalagmit]]ima i [[stalagnat]]ima. Ni njezina dubina od ulaza do dna nije velika, svega 12 metara. Najniži dio špilje je 53 [[Nadmorska visina|metra nad morem]]. Zbog vrlo tankog ''„krova“'' ( 2 – 5 metara ), za kišnih razdoblja, oborinska voda se procjeđuje. Njezinim djelovanjem [[kalcij|kalcijevi spojevi]] se talože slojem od 1 milimetra u 10 – 30 godina. Temperatura u njoj varira od oko 15° C ljeti, do oko 13° C zimi.
 
Špiljski ukrasi variraju od smećkastih i sivih pa sve do crvenkastih tonova, a koji nastaju ''„igrom“'' [[minerali|minerala]], naročito [[Željezovi oksidi|željeznih]] i manganskih[[mangan]]skih [[Oksidi|oksida]] po [[vapnenac|vapnencu]]. Na nekim mjestima, osim prirodno nastalih boja, ima i onih nastalih ljudskim djelovanjem — ostaci čađe koju su ostavile [[Baklja|baklje]] njezinih davnih posjetitelja.
 
Tu živi [[endem|endemski]] [[Rakovi|račić]] ''([[Latinski jezik|lat.]]) [[Alpioniscus christiani]]'', koji je vrlo malen i teško uočljiv. Osim njega, u špilji žive i [[puževi]] , [[stonoge]] i [[šišmiši]]. Pronađeni su i ostaci [[špiljski medvjed|špiljskog medvjeda]] stari oko 16 000 godina.
 
[[Datoteka:Biserujka2.JPG|mini|250px|lijevo|Posjetioci u špilji.]]
[[Datoteka:Biserujka.JPG|mini|250px|desno|Strop špilje.]]
Iako je lokalnim mještanima bila nedvojbeno poznata već od davnine, prvi zapis o njezinom postojanju potječe iz [[1834.]] godine, prilikom [[Uhićenje|uhićenja]] jednog krijumčara iz [[Senj|Senja]].
Iako je lokalnim mještanima bila nedvojbeno poznata već od davnine, prvi zapis o njezinom postojanju potječe iz [[1834.]] godine, prilikom uhićenja jednog krijumčara iz [[Senj|Senja]]. Posjećivana je već 150 godina, a mnogi od posjetitelja napravili su manje ili više nadoknadive štete. Teško su nadoknadivi okrhnuti ili polomljeni stalaktiti i stalagmiti. Brojni grafiti su izbrisani, ali su ipak ostavljeni oni stariji kao i najstariji iz [[1859.]] godine. Prvi put je [[špilja]] uređena za posjetitelje [[1950.]] godine kojom prilikom je izmjenjen i njezin ulaz koji je do tada bio u obliku jame. Međutim, i nakon tog uređenja, špilja je opet neko vrijeme zapuštena, sve do [[1997.]] godine kada su uređene staze, ograde i osvijetljenje bez kojeg bi bilo nemoguće vidjet svu njezinu ljepotu. Od posljednjeg uređenja i otvaranja [[1997.]] godine, špilja je postala još jedan detalj u nizu zanimljivosti, kulturnih i prirodnih vrijednosti otoka Krka. Osim s otoka Krka, posjećuju ju i mnogih gosti s čitave [[Crikvenica|Crikveničke rivijere]] koji do nje dolaze organiziranim turističkim prijevozom morem do uvale Slivanjske. Zahvaljujući svemu tome [[špilja]] "Biserujka" je u posljenjih 10‑etak godina postala jedna od najposjećenijih
 
špilja u Hrvatskoj. Tijekom većeg dijela godine špilja je otvorena za razgledavanje uz plaćanje niske cijene, a tokom zimskih mjeseci posjet je moguć uz prethodni dogovor s lokalnom turističkom agencijom.
Posjećivana je već 150 godina, a mnogi od posjetitelja napravili su manje ili više nadoknadive štete. Teško su nadoknadivi okrhnuti ili polomljeni stalaktiti i stalagmiti. Brojni [[grafit]]i su izbrisani, ali su ipak ostavljeni oni stariji kao i najstariji iz [[1859.]] godine.
 
Iako je lokalnim mještanima bila nedvojbeno poznata već od davnine, prvi zapis o njezinom postojanju potječe iz [[1834.]] godine, prilikom uhićenja jednog krijumčara iz [[Senj|Senja]]. Posjećivana je već 150 godina, a mnogi od posjetitelja napravili su manje ili više nadoknadive štete. Teško su nadoknadivi okrhnuti ili polomljeni stalaktiti i stalagmiti. Brojni grafiti su izbrisani, ali su ipak ostavljeni oni stariji kao i najstariji iz [[1859.]] godine. Prvi put je [[špilja]] uređena za posjetitelje [[1950.]] godine kojom prilikom je izmjenjen i njezin ulaz koji je do tada bio u obliku [[Jama|jame]]. Međutim, i nakon tog uređenja, špilja je opet neko vrijeme zapuštena, sve do [[1997.]] godine kada su uređene staze, ograde i osvijetljenje bez kojeg bi bilo nemoguće vidjet svu njezinu ljepotu. Od posljednjeg uređenja i otvaranja [[1997.]] godine, špilja je postala još jedan detalj u nizu zanimljivosti, kulturnih i prirodnih vrijednosti otoka Krka. Osim s otoka Krka, posjećuju ju i mnogih gosti s čitave [[Crikvenica|Crikveničke rivijere]] koji do nje dolaze organiziranim turističkim prijevozom morem do [[Uvala Slivanjska|uvale Slivanjske]]. Zahvaljujući svemu tome [[špilja]] "Biserujka" je u posljenjihposljednjih 10‑etak godina postala ''jedna od najposjećenijih špilja u Hrvatskoj''.
 
špilja u Hrvatskoj. Tijekom većeg dijela godine špilja je otvorena za razgledavanje uz plaćanje niske cijene, a tokomtijekom [[Zima|zimskih]] mjeseci posjet je moguć uz prethodni dogovor s lokalnom turističkom agencijom.
 
==Zanimljivosti==
[[2009.]] godine u špilji je pronađena potpuno nova vrsta [[Lažištipavci|lažištipavca]].<ref>Novi list, dnevne novine, 22. svibnja 2010. g., oglas javne ustanove "Priroda" i Primorsko-goranske županije povodom dana biološke raznolikosti, str. 11</ref>
 
==Literatura==
*Lešić, Denis: ''Otok Krk - vodič u riječi i slici'', 2003.
 
== Izvori ==
{{izvori}}
Lešić, Denis: ''Otok Krk - vodič u riječi i slici'', 2003.
 
== Vanjske poveznice ==