Biserujka: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m dopuna |
m poveznice, odlomci |
||
Redak 22:
| približna starost = > 16 000 godina
}}
'''Biserujka''' je [[špilja]] koja se nalazi na sjeveroistočnom dijelu [[Krk|otoka Krka]], na graničnom području općina [[Omišalj]] i [[Dobrinj]], ponad [[Uvala|uvale]] [[Uvala Slivanjska|Slivanjska]], nedaleko sela [[Rudine (Dobrinj)|Rudine]].
==Naziv==
[[Špilja]] Biserujka, kao i mnoge špilje, ima i druga imena, pa ju nazivaju i ''Vitezićevom špiljom'' ili ''Slivanjskom jamom''. Prema [[Legenda|legendi]], špilja je dobila ime prema blagu koje je u njoj pronađeno, a pripadalo je lokalnim [[gusari]]ma. No blago je kasnije premješteno, a točnu lokaciju ''„zna samo Ive Gospodin“'', čija je kuća na ulazu u selo [[Rudine (Dobrinj)|Rudine]].
==Opis==
Premda kratka i plitka, [[špilja]] redovito oduševljava svoje sve mnogobrojnije posjetitelje, često već i prije nego uđu u nju, jer se nalazi na svega nekoliko desetaka metara nad
Špiljski ukrasi variraju od smećkastih i sivih pa sve do crvenkastih tonova, a koji nastaju ''„igrom“'' [[minerali|minerala]], naročito [[Željezovi oksidi|željeznih]] i
Tu živi [[endem|endemski]] [[Rakovi|račić]] ''([[Latinski jezik|lat.]]) [[Alpioniscus christiani]]'', koji je vrlo malen i teško uočljiv. Osim njega, u špilji žive i [[puževi]] , [[stonoge]] i [[šišmiši]]. Pronađeni su i ostaci [[špiljski medvjed|špiljskog medvjeda]] stari oko 16 000 godina.
Line 35 ⟶ 37:
[[Datoteka:Biserujka2.JPG|mini|250px|lijevo|Posjetioci u špilji.]]
[[Datoteka:Biserujka.JPG|mini|250px|desno|Strop špilje.]]
Iako je lokalnim mještanima bila nedvojbeno poznata već od davnine, prvi zapis o njezinom postojanju potječe iz [[1834.]] godine, prilikom [[Uhićenje|uhićenja]] jednog krijumčara iz [[Senj|Senja]].
Posjećivana je već 150 godina, a mnogi od posjetitelja napravili su manje ili više nadoknadive štete. Teško su nadoknadivi okrhnuti ili polomljeni stalaktiti i stalagmiti. Brojni Prvi put je [[špilja]] uređena za posjetitelje [[1950.]] godine kojom prilikom je izmjenjen i njezin ulaz koji je do tada bio u obliku [[Jama|jame]]. Međutim, i nakon tog uređenja, špilja je opet neko vrijeme zapuštena, sve do [[1997.]] godine kada su uređene staze, ograde i osvijetljenje bez kojeg bi bilo nemoguće vidjet svu njezinu ljepotu. Od posljednjeg uređenja i otvaranja ==Zanimljivosti==
[[2009.]] godine u špilji je pronađena potpuno nova vrsta [[Lažištipavci|lažištipavca]].<ref>Novi list, dnevne novine, 22. svibnja 2010. g., oglas javne ustanove "Priroda" i Primorsko-goranske županije povodom dana biološke raznolikosti, str. 11</ref>
==Literatura==
*Lešić, Denis: ''Otok Krk - vodič u riječi i slici'', 2003.▼
== Izvori ==
{{izvori}}
▲Lešić, Denis: ''Otok Krk - vodič u riječi i slici'', 2003.
== Vanjske poveznice ==
|