Intelektualni kapital: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Kategorija:Ekonomija i dr. |
||
Redak 1:
{{wp+}}
Ono što je kao '''ključni''' ekonomski i '''razvojni faktor''' za tisućljetnu agrarnu epohu bila zemlja, a za industrijsku epohu financijski i manualni rad, to je '''za novu ekonomiju 21. stoljeća znanje ili njegov ekonomski oblik intelektualni kapital'''.<br><br>▼
{{wikipedizirati}}
▲Ono što je kao '''ključni''' ekonomski i '''razvojni faktor''' za tisućljetnu agrarnu epohu bila zemlja, a za industrijsku epohu financijski i manualni rad, to je '''za novu ekonomiju 21. stoljeća znanje ili njegov ekonomski oblik intelektualni kapital'''.
Koncept intelektualnog kapitala pojavio se početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća kad je tržišna vrijednost poduzeća počela višestruko nadilaziti njegovu knjigovodstvenu vrijednost ukupne materijalne i financijske imovine. Premda su se neka istraživanja provodila i prije, revoluciju na području proučavanja intelektualnog kapitala izazvao je Thomas A. Stewart, i danas jedan od vodećih istraživača na tom području, udarivši temelje novom konceptu. Stewart definira intelektualni kapital kao: «Znanje, vještine i sposobnosti zaposlenih; od istraživačkog tima pa sve do manualnih radnika koji su razvili tisuću različitih načina za poboljšanje efikasnosti poduzeća. Intelektualni kapital je kolaboracija; zajedničko učenje poduzeća i njegovih klijenata, koja stvara čvrstu sponu između njih i koja osigurava njihovu dugoročno uspješnu poslovnu suradnju». <br><br>
Line 13 ⟶ 15:
- '''Nematerijalnim''' - koji je u glavama zaposlenih (znanje, vizije, sposobnost djelovanja, rješavanja problema, leadership, kultura, iskustvo…), a u literaturi se naziva skriveno znanje (taict knoweledge).
[[Kategorija:Ekonomija]]
|