Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 37:
Klapsko pjevanje se u vokalno-tehničkom smislu ne razlikuje značajno od drugih načina pjevanja. Razlika se prvenstveno odnosi na vokalnu stilistiku, tj. korištenje određenih [[pjevač]]kih izričajnih sredstava koji su tipični za klapsko pjevanje i koji imaju svoje zakonitosti. Stoga trebaju svi opći i osnovni elementi vokalne [[umjetnost]]i i pedagogije biti utkani u rad s klapom. U kontekstu jačanja važnosti lokalnih identiteta pod utjecajem procesa globalizacije s jedne i konzumeristički poticane kulture s druge strane, klape i klapsko pjevanje imaju vrlo važnu ulogu.<ref>[http://www.vdp.hr/index.php?option=content&task=view&id=211&Itemid=102 VDP.hr] Kolegiji</ref>
[[Datoteka:Bisernica, instrument.gif|mini|90px|Hrvatska tamburica]]
=== Tamburica ===▼
[[Tambura]] (deminutiv [[tamburica]]) je narodni trzalački instrument. Ona je tradicionalna, a ne autohtona kulturna tekovina južnih Slavena i drugih naroda na [[Balkan]]u, a donijeli su je Turci u [[14. stoljeće|XIV.]] i [[15. stoljeće|XV. stoljeću]]. U Bosni i Hercegovini, najrasprostranjenija je u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]] i [[Središnja Bosna|Središnjoj Bosni]]. Tambura najčešće ima 4, 5 i 6 žica no broj varira. Obično su prve dvije ugođene ''unisono'' i na njima se izvodi melodija. Tambure su jednoglasne, dvoglasne i troglasne. Razmak u tonovima koje daju prazne žice katkad je sekunda ([[Banja Luka]]), češće terca (bugarije), na najviže kvarta (bačko-srijemske tambure) ili kvinta. Za muziciranje na tamburi narodni je izraz ''udariti u tamburu'', ''tamburati'', rjeđe ''kucati u tamburu''. No, sve više se koristi izraz ''svirati u tamburu''.<ref>[http://www.tamburica.net/instrumenti/instrumenti.asp Tamburica.net] Škola tambure </ref>▼
Tamburaški [[zbor]] je skupina tamburaša koji zajedniči muziciraju na tamburama različitih veličina. Zajedničko tamburanje može biti u tercetu, kvartetu, kvintetu i sekstetu tambura, ali i u većim sastavima. Tamburaški ansambl do 15 svirača je tamburaški zbor koji pretežno samo prati pjevanje. Veća se skupina naziva tamburaški orkestar i najčešće se bavi koncertnim muziciranjem. Manjim zborovim ravna primaš, a većima dirigent. S obzirom na način ugodbe tambura postoji nekoliko sistema tamburaških zborova, od kojih su osnovna dva kvartni i kvintni. Nekad se muziciralo na jednoglasno-dvoglasnim tamburama, a kasnije i na troglasnim i četveroglasnim. Prema tome se i tamb. zborovi dijele na dvoglasne, troglasne i četveroglasne. Svi su oni ugođeni temperirano.▼
=== Gusle ===
Line 49 ⟶ 43:
[[Datoteka:Gusle Zelovo kod Sinja Jukić 260109.jpg|mini|200px|Gusle koje je izradio Marko Jukić u Zelovu kod Sinja. U Muzeju grada Šibenika se nalaze od 1947. godine]]
Gusle su jedan od stožernih čimbenika [[hrvat]]ske kulture i nacionalnog bića. One su izvorište životne radosti, vedrine, poštenih osjećaja i pjesništva. Uz njih se stoljećima rađalo, živjelo, pjevalo, guslilo, naposljetku i umiralo. Gusle su znak prkosa tuđincu, u većini slučajeva [[Osmanlije|Turčinu]] i njegovoj kulturi. Gusle su najviše obilježile [[Povijest Hrvata|13. stoljeća hrvatske povijesti]] i slobodno se može reći da su očuvale hrvatski nacionalni identitet. Postoje dva tipa gusli: Hercegovački (visoko postavljene žice) i Dubrovački tip (nisko postavljene i duže žice). Gusle su u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] rasprostranjene u dinarskom kulturnom području, i to najviše u [[zapadna Hercegovina|zapadnoj Hercegovini]], ali se također mogu naći i u dijelovima istočne Hercegovine i [[Bosna (regija)|Bosne]].<ref>[http://www.imota.net/html/gusle.html Imota.net] Gusle</ref>
▲=== Tamburica ===
▲[[Tambura]] (deminutiv [[tamburica]]) je narodni trzalački instrument. Ona je tradicionalna, a ne autohtona kulturna tekovina južnih Slavena i drugih naroda na [[Balkan]]u, a donijeli su je Turci u [[14. stoljeće|XIV.]] i [[15. stoljeće|XV. stoljeću]]. U Bosni i Hercegovini, najrasprostranjenija je u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]] i [[Središnja Bosna|Središnjoj Bosni]]. Tambura najčešće ima 4, 5 i 6 žica no broj varira. Obično su prve dvije ugođene ''unisono'' i na njima se izvodi melodija. Tambure su jednoglasne, dvoglasne i troglasne. Razmak u tonovima koje daju prazne žice katkad je sekunda ([[Banja Luka]]), češće terca (bugarije), na najviže kvarta (bačko-srijemske tambure) ili kvinta. Za muziciranje na tamburi narodni je izraz ''udariti u tamburu'', ''tamburati'', rjeđe ''kucati u tamburu''. No, sve više se koristi izraz ''svirati u tamburu''.<ref>[http://www.tamburica.net/instrumenti/instrumenti.asp Tamburica.net] Škola tambure </ref>
▲Tamburaški [[zbor]] je skupina tamburaša koji zajedniči muziciraju na tamburama različitih veličina. Zajedničko tamburanje može biti u tercetu, kvartetu, kvintetu i sekstetu tambura, ali i u većim sastavima. Tamburaški ansambl do 15 svirača je tamburaški zbor koji pretežno samo prati pjevanje. Veća se skupina naziva tamburaški orkestar i najčešće se bavi koncertnim muziciranjem. Manjim zborovim ravna primaš, a većima dirigent. S obzirom na način ugodbe tambura postoji nekoliko sistema tamburaških zborova, od kojih su osnovna dva kvartni i kvintni. Nekad se muziciralo na jednoglasno-dvoglasnim tamburama, a kasnije i na troglasnim i četveroglasnim. Prema tome se i tamb. zborovi dijele na dvoglasne, troglasne i četveroglasne. Svi su oni ugođeni temperirano.
=== Šargija ===
| |||