Porga: razlika između inačica

Dodano 169 bajtova ,  prije 12 godina
dopun.
(en wiki link)
(dopun.)
'''Porga''' ili Borko je ime [[knez]]a [[Hrvati|Hrvata]] što ga spominje [[bizant]]ski car [[Konstantin Porfirogenet]] u svome djelu ''[[De administrando imperio]]''. On bi bio vladar pod kojim su ovi Hrvati primili [[kršćanstvo]].
 
O tome car Konstantin piše: „Od toga vremena su oni neovisni i samoupravni, i, oni su zahtijevali sveto krštenje od biskupa [[Rim]]a, i bili su poslani [[biskup]]i koji su njih krstili, u vrijeme njihovog kneza Porinou. Njihova je zemlja bila podijeljena u 11 [[starohrvatske županije|županija]] a to su: Hlebiana, Tzenzena, Emota, Pleba, Pesenta, Parathalassia, Brebere, Nona, Tnena, Sidraga, Nina, a njihov [[ban]] (''boanos'') ima (u vlasti) Kribasan, Litzan, Goutzeska“ (''DAI'' 30). Po tome, u Porginoj vlasti bili su krajevi između [[Zrmanja|Zrmanje]] i [[Cetina|Cetine]] sa zaleđem u unutrašnjosti, a tome se ima pridodati i područje banske vlasti u [[Krbava|Krbavi]], [[Lika|Lici]] i [[Gacka (pokrajina)|Gackoj]].
 
Kneza kojega na tom mjestu naziva „Porinos“, u sljedećem poglavlju svoga djela Kostantin VII. naziva „Porga“:
 
{{citat|U to su vreme ovi Hrvati imali Porgu za svog [[arhont]]a (kneza). Ova zemlja u kojoj su se naselili sami isti Hrvati, bila je u prijašnje vrijeme pod upravom cara [[Rimljani|Rimljana]], pa se zbog toga u zemlji ovih istih Hrvata nalazi palača i hipodromi cara [[Dioklecijan]]a, još sačuvani u gradu [[Salona|Saloni]], blizu grada [[Split]]a. Ovi kršteni Hrvati ne žele ratovati protiv tuđih zemalja, izvan granica svoje zemlje, jer su primili neku vrst proročanskog odgovora i zapovijedi rimskoga [[pape]], koji je u vreme [[Herklije|Heraklija]], cara [[bizant]]inaca, poslao svećenike pokrstio ih. To je stoga jer su poslije krštenja Hrvati napravili jedan ugovor, potvrđen njihovim vlastitim rukama i čvrstim obećanjem, i jamstvom u ime [[sveti Petar|svetoga Petra]] apostola, da oni nikada neće poći protiv neke strane zemlje i s njom ratovati, nego će radije živjeti u miru sa svima koji su voljni jednako tako postupati, i oni su od istoga rimskoga pape primili blagoslov za taj čin, a to je (poruka) ako bi bilo koji stranci pošli u rat protiv zemlje ovih istih Hrvata i nametnuli im rat, tada će moćni Bog ratovati za Hrvate i zaštititi ih, a Petar, [[Krist]]ov učenik, dat će im pobjedu.|De administrando imperio, 31}}
 
Car Heraklije vladao je u prvoj polovici [[7. stoljeće|7. stoljeća]], pa se vjerojatno ne bi trebalo vidjeti Porgu kao suvremenika Heraklijeva. Naslov „arhonta“ što mu ga daje Konstantin, kroz stoljeća je bio uobičajen naslov koji su bizantski carevi davali slavenskim knezovima, za razliku od zapadnih izvora koji ih nazivaju ''comes'' ili ''dux'', a na kraju i ''princeps''.
 
Gornji citat je izvadak iz pisma [[papa|pape]] [[Agaton]]a koje je poslao caru Konstantinu IV. Pogonatu (oko god. 679.), a objavio ga je Konstantin VII.
 
Obično se misli da je Porga najraniji poznati knez Primorske Hrvatske, dok dio povjesničara poistovjećuje Porgu s kasnijim knezom [[Borna|Bornom]].