Wikipedija

Dobretići: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
CT (razgovor | doprinosi)
620 edits
Nema sažetka uređivanja
Bracodbk (razgovor | doprinosi)
17.668 edits
m Uklonjena promjena suradnika CT, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Luckas-bot
Redak 1:
{{Općina FBiH|
{{Naselje
| ime = Dobretići|
županija = [[Srednjobosanska županija|Srednjobosanska]]|
| ime_genitiv =
centar = Dobretići|
| izvorno_ime =
karta=Dobretici Municipality Location.png|
 
grb = |
| slika_panorama =
načelnik = Marko Dražetić|
| veličina_slike =
površina = 59|
| opis_slike = Dobretići
stanovništvo = 1991.god 5000,a sada oko 400|
 
gustoća = ?|
| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina = 140 px
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina = 75px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =
 
| nadimak =
| geslo =
 
| širina-stupnjevi =
| širina-minute =
| širina-oznaka =
| dužina-stupnjevi =
| dužina-minute =
| dužina-oznaka =
 
| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]]
| lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime = [[Županija]]
| lokacija2_info = [[Datoteka:Flag_of_Central_Bosnia_Canton.gif|border|25px]] [[Županija Središnja Bosna|Županija Središnja Bosna]]
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =
 
| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =
 
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50
 
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe = [[Marko Dražetić]]|
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =
 
| površina_bilješke =
| površina_ukupna =
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime = Općina
| površina_prazno1 = 59 km²
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =
 
| stanovništvo_godina =
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =
 
| vremenska_zona =
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj = 77210
| pozivni_broj = (+387) 030
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =
 
| prazno_ime =
| prazno_info =
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =
 
| web_stranica =
 
| slika_karta = Dobretici Municipality Location.png
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj općine Dobretići u Bosni i Hercegovini
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =
 
| slika_lokacijska_karta_država =
 
| bilješke =
 
}}
'''Općina Dobretići''' je jedna od najmlađih i najmanjih, te jedna od najsiromašnijih općina u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].
 
'''Općina Dobretići''' je jedna od najmlađih, najmanjih, te jedna od najsiromašnijih općina u [[Županija Središnja Bosna|Županiji Središnja Bosna]], [[Bosna i Hercegovina|BIH]].
 
== Zemljopis ==
Prostire se na planini [[Ranča]], u [[središnja Bosna|središnjoj Bosni]] ([[Srednjobosanska županija]]), 20-ak kilometara istočno (sjeveroistočno) od [[Jajce|Jajca]]. Općina se prostire na već spomenutoj planini, a cijelo područje općine je kod lokalnog stanovništva poznato pod imenom Pougarje, nazvano po rijeci [[Ugar]] koja izvire na planini [[Vlašić]] (istočno od Dobretića) i protječe uz sjeveroistočni rub obronaka Ranče, a to je ujedno i entitetska granica. Pougarje je do rata bilo pod upravom općine [[Skender-Vakuf]], a potom kratko vrijeme pripojeno općini Jajce da bi se osamostalila, i kao samostalna danas i egzistira. Prostire se na 92 četvorna kilometra. Najviši dio prelazi iznad 1400 metara nadmorske visine i na karti je označen kao toponim Suhi vrh s 1467 m nadmorske visine. Prostor obiluje različitim biljnim (miješane listopadno-zimzelene šume i dr.) i životinjskim vrstama (medvjed, vuk, lisica, divlja svinja i dr.).
 
Pougarje je prostor najvećim dijelom smješten između najviših dijelova planine Ranča na jugu, Vlašića na istoku i rijeke Ugar na sjeveru. Rijeka Ugar je povijesna, nacionalna i prirodna granica Hrvatskoga Puogarja i srpskog dijela na sjeveru koji zahvaća obronke Vlašića i Čemernice. Reljefno se razlikuje Gornje i Donje Pougarje. Gornje Pougarje se nalazi višem dijelu planine Ranče. a Donje u nižim dijelovima Ranča ili samoj dolini Ugra. Sama sela (više se može govoriti o zaseocima) smještena su na kontaktu obradivog dijela koji čine polja i planinkog pašnjačkog dijela, u prostoru gdje se pojavljuju izvori pitke i bogate vode. Stanovništvo se nekada bavilo ratarsvom (žitarice:pšenica, zob, kukuruz) i stočarstvom: govedarstvom i ovčarstvom, a za vlastite potrebe i svinjogojstvom i peradarstvom. Uz ovo voćarstvo je bilo važna proizvodna djelatnost, posebno šljivarstvo i uz šljivu vezana Šljivovica. Od šezdesetih, a posebice od sedamdesetih godina počinje period gospodarske emigracije u Zapadno-europske zemlje, prije svega u Austriju i Njemačku, a od osamdesetih godina stanovništvo se sve više zapošljava u Sloveniji i Hrvatskoj. Tada se pojačava i proces iseljavanja stanovništva, najvećim dijelom u Hrvatsku, a nešto manjim u Sloveniju. Po popisu iz 1981.g. kraj ima najviše stanovnika, a tada stanovništvo počinje opadati. Rat 1992.g izaziva potpuni progon stanovništva ovoga prostora, pa u samom prostoru ne ostaje ni 10 stanovnika. Većina se stanovnika uputila u Republiku Hrvatsku, a u drugoj fazi u zemlje Zapadne Europe: Austriju i S.R. Njemačku gdje ostaju i do danas. Povratak je spor i otežan, a vraća se uglavnom staro stanovništvo. Njaveći povratak ima selo-zaseok Milaševci, a iza njih su sela Gornjeg Pougarja, dok se najmanji povratak ostvaruje u sela Srednjg Pougarja: Donji i Gornji Orašac, Davidoviće, Zasavicu, Jejiće, Kričiće i Zapeće, praiskonsko mjesto nastanka i opstanka Hrvata i čovjeka u ovom kraju. Najveći i najteži problem je zaposlenost i obnova i razvoj gospodarske aktivnosti, najbolji primjer za sve to je da su u čitavom prostoru uništene gotove sve štale i gospodarske zgrade, daleko više nego kuće.
Prostire se na planini [[Ranča]], 20-ak kilometara od [[Jajce|Jajca]], a cijelo područje općine je kod lokalnog stanovništva poznato pod imenom Pougarje, nazvano po rijeci [[Ugar]], koja izvire na planini [[Vlašić]].
 
Pougarje je do rata bilo u sastavu općine [[Skender-Vakuf]], a potom kratko vrijeme pripojeno općini [[Jajce]], dok je danas to samostalna općina Dobretići.
 
Pougarje je prostor najvećim dijelom smješten između najviših dijelova planine Ranča na jugu, Vlašića na istoku i rijeke Ugar na sjeveru. Obiluje različitim biljnim (listopadno-zimzelene šume i dr.) i životinjskim vrstama (medvjed, vuk, lisica, divlja svinja i dr.).
 
Rijeka Ugar je povijesna, nacionalna i prirodna granica hrvatskoga Puogarja i srpskog dijela na sjeveru koji zahvaća obronke [[Vlašić]]a i Čemernice. Reljefno se razlikuje Gornje i Donje Pougarje.
 
Gornje Pougarje se nalazi višem dijelu planine Ranče, a Donje u nižim dijelovima ili samoj dolini Ugra.
 
Od šezdesetih, a posebice sedamdesetih godina počinje period gospodarske emigracije u zapadnoeuropske zemlje, prije svega u [[Austrija|Austriju]] i [[Njemačka|Njemačku]], a od osamdesetih godina stanovništvo se sve više zapošljava u [[Slovenija|Sloveniji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Tada se pojačava i proces iseljavanja.
 
Rat 1992. godine izaziva potpuni progon stanovništva ovoga prostora, gdje ne ostaje ni 10 stanovnika. Većina ih se uputila u Hrvatsku, te u inozemstvo: [[Austrija|Austriju]] i [[Njemačka|Njemačku]], gdje mnogi ostaju i do danas. Povratak je spor i otežan, a vraća se uglavnom starije stanovništvo.
 
Najveći povratak ima selo-zaseok Milaševci, te sela Gornjeg Pougarja, dok se najmanji ostvaruje u selima: Donji i Gornji Orašac, Davidoviće, Zasavicu, Jejiće, Kričiće i Zapeće, praiskonsko mjesto nastanka i opstanka Hrvata i čovjeka u ovom kraju.
 
== Stanovništvo ==
Pougarje je do prije rata imalo cca. 5000 stanovnika u 20-ak sela i zaselaka, a danas ih je ukupno par stotina, uglavnom starije dobi i bave se isključivo [[stočarstvo]]m.
 
Općina je nastala otcjepljenjem od općine [[Skender Vakuf / Kneževo|Skender Vakuf]], te od 4 mjesne zajednice (Dobretići, Davidovići, Kričići i Melina). Po popisu iz 1991. etnički sastav 4 zajednice je bio;
Pougarje je do prije rata imalo cca. 5.000 stanovnika u 20-ak sela i zaselaka, a danas ih je ukupno par stotina, uglavnom starije dobi i bave se isključivo [[stočarstvo]]m.
*Hrvati 4720
 
Općina je nastala otcjepljenjem od općine [[Skender Vakuf / Kneževo|Skender Vakuf]], te od 4 mjesne zajednice (Dobretići, Davidovići, Kričići i Melina). Prema popisu iz [[1991]]. etnički sastav im je bio:
 
*Hrvati 4.720
*Srbi 158
*Bošnjaci 3
Line 169 ⟶ 27:
 
== Naseljena mjesta ==
 
Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Skender Vakuf, sa gradom Skender Vakufom ušao je u sastav Republike Srpske. Skender Vakufu je promijenjeno ime u '''Kneževo''', a Dobratićima u '''Dobretići'''. U sastav Federacije BIH ušla su naseljena mjesta:
 
Line 175 ⟶ 32:
 
== Uprava ==
 
Načelnik općine je Marko Dražetić.
 
Općinsko vijeće broji 15 članovavjećnika, a općina Dobretići ima 9 uposlenih djelatnika.
 
== Povijest ==
Općina je dobila naziv po jednom od najvećih sela ovog kraja, selu Dobretići. Samo selo ima dugu povijest i baštini ime od srednjovjekovne bosanske vlastelinske obitelji Dobretića. Među stanovništvom još je živa usmena predaja pomognuta povijesnim temeljima koja kaže kako je padom Bosne [[1463]]. godine zarobljeno i u [[Carigrad]] odvedeno oko 30.000 bosanske mladeži. Među njima je bila i Ljiljana, lijepa kći Stjepana Dobrete, koja je dospjevši u sultanov harem izmolila od sultana ferman kojim se Stjepanu Dobreti daruje vlastelinstvo, nazivano prije Zapadne Vrhovine. Tu je Stjepan Dobreta i umro, te je ukopan u selu Zapeće. Na spomeniku što mu ga [[1773]]. godine podiže fra [[Marko Dobretić]], [[franjevci|franjevački]] provincijal i bosanski biskup, piše da je umro [[1472]]. godine doživjevši 98 godina. Poslije njegove smrti vlastelinstvo razdijeliše njegovi sinovi, te Juri pripadoše Dobretići, Pavi Pavlovići, Boji Bojtačići, a Vlatku Vlatkovići koji se [[1852]]. godine prozvaše Zubovići.
 
Općina je dobila naziv po jednom od najvećih sela ovog kraja, selu Dobretići. Samo selo ima dugu povijest i baštini ime od srednjovjekovne bosanske vlastelinske obitelji Dobretića.
 
Među stanovništvom još je živa usmena predaja pomognuta povijesnim temeljima koja kaže kako je padom Bosne [[1463]]. godine zarobljeno i u [[Carigrad]] odvedeno oko 30.000 bosanske mladeži. Među njima je bila i Ljiljana, lijepa kći Stjepana Dobrete, koja je dospjevši u sultanov harem izmolila od sultana ferman kojim se Stjepanu Dobreti daruje vlastelinstvo, nazivano prije Zapadne Vrhovine. Tu je Stjepan Dobreta i umro, te je ukopan u selu Zapeće.
 
Na spomeniku što mu ga [[1773]]. godine podiže fra [[Marko Dobretić]], [[franjevci|franjevački]] provincijal i bosanski biskup, piše da je umro [[1472]]. godine doživjevši 98 godina. Poslije njegove smrti vlastelinstvo razdijeliše njegovi sinovi, te Juri pripadoše Dobretići, Pavi Pavlovići, Boji Bojtačići, a Vlatku Vlatkovići koji se [[1852]]. godine prozvaše Zubovići.
 
== Gospodarstvo ==
Nadaleko poznati "[[vlašićki sir]]" je najpoznatiji proizvod pougarskih stočara, prije rata. Nažalost, danas "vlašićki sir" proizvode, u izuzetno malim količinama (s obzirom na njegovu kvalitetu i prehrambenu vrijednost), isključivo pojedinci, takoreći za vlastite potrebe, nažalost ne i u komercijalne svrhe.<br>
 
Naravno, stočarstvo kao primarna djelatnost bez koje ne bi bilo ni potonjeg proizvoda te ratarstvo, kao (ne)prateća gospodarska djelatnost (žitarice, krumpir i drugo povrće koje uspijeva na većim nadmorskim visinama). Za napomenuti je još i bavljenje šumarstvom zbog izrazitog šumskog bogatstva ([[smreka]] i [[bukva]]) te prateću industriju ([[pilana|pilane]]) gdje se drvni proizvodi finaliziraju.
Stanovništvo se bavi stočarstvom, ratarstvom i šumarstvom. Najveći i najteži problem je nezaposlenost i slaba gospodarska aktivnost.
 
Nadaleko poznati "[[vlašićki sir]]" najpoznatiji je proizvod pougarskih stočara. Nažalost, danas ga proizvode u izuzetno malim količinama, isključivo pojedinci za vlastite potrebe.
 
== Poznate osobe ==
Stjepan Dobreta, srednjovjekovna "persona", moglo bi se reći utemeljitelj Dobretića ili možda, bolje reći, sela Zapeće, jer, legenda kaže da se tamo skrivao bježeći pred Turcima, a najveći misterij skriva se u pitanju "otkud je došao?", dakle "pougarski pionir"...
 
Drugi "slavni Pougarac" bijaše, a i danas je, fra [[Marko Dobretić]], bosanski biskup, koji dade izgraditi spomenik Stjepanu Dobreti baš u Zapeću (više o njemu pročitati pod naslovom "Povijest").
* [[Stjepan Dobreta]]
* [[Marko Dobretić|fra Marko Dobretić]], franjevac, biskup, pisac
 
== Spomenici i znamenitosti ==
U općini Dobretićima postoje monoge do danas neistražene povijesne znamenitosti kao što su [[stećci]], stara [[katolicizam|katolička]] groblja i nadgrobni spomenici koji datiraju iz [[17. stoljeće|17. stoljeća]].
 
U općini Dobretićima postoje monoge do danas neistražene povijesne znamenitosti kao što su: [[stećci]], stara [[katolicizam|katolička]] groblja i nadgrobni spomenici koji datiraju iz [[17. stoljeće|17. stoljeća]].
 
== Obrazovanje ==
Line 207 ⟶ 54:
== Sport ==
== Vanjske poveznice ==
<!-- server crkao: * [http://www.ekovlasic.com Eko Vlašić] -->
 
*[http://www.pougarje.net Web stranica mjesta Pougarje]
 
{{Mrva-BH-op}}
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Dobretići"