Kreševo (BiH): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Bracodbk (razgovor | doprinosi)
Uklanjanje izmjene 2482082 što ju je unio/unijela CT (Razgovor sa suradnikom:CT)
Bracodbk (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 13:
}}
 
'''Kreševo''' je stari [[bosna (država)|bosanski]] kraljevski [[grad]] u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Po popisu iz 1991. godine, u samom mjestu je tada živjelo oko 1.300 stanovnika, a u općini Kreševo 6.731 stanovnika. Grad je poznat po glasovitom [[Franjevci|Franjevačkom samostanu]] iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Kreševo administrativno pripada [[Srednjobosanska županija|Srednjobosanskoj županiji]].
 
Po popisu iz 1991. godine, u samom mjestu je živjelo oko 1.433 stanovnika, a u općini Kreševo 6.731 stanovnika. Grad je poznat po glasovitom [[Franjevci|Franjevačkom samostanu]] iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]].
[[Datoteka:Kreševo2.jpg|mini|desno|250px|Kreševo]]
 
Kreševo administrativno pripada [[Županija Središnja Bosna|Županiji Središnja Bosna]].
 
== Zemljopis ==
Line 114 ⟶ 116:
* odrasli: 1315
* djeca: 392
* ukupno stanovnika: 1707 <ref> [[Dominik Mandić]]: Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis; Hrvatski povijesni institut; Chicago-Roma, 1962. </ref>
 
== Naseljena mjesta ==
Line 125 ⟶ 127:
 
"U kraljevskom gradu Kreševu..." - započinjala je ovako znamenita "Kreševska povelja", pisana davnog 12. kolovoza 1434. godine. Ova povelja, čiji se original čuva u [[Dubrovnik|Dubrovniku]] danas je najstariji pisani dokument u kome se pominje ime grada nastalog stoljećima prije. Do danas nisu otkriveni pouzdani povijesni izvori, koji bi mogli točno odrediti vrijeme nastanka Kreševa.
 
[[Datoteka: Kreševo 1930.gif|thumb|right|600px|Prikaz samostana i crkve u Kreševa, uz prikaz fra [[Grgo Martić|Grge Martića]] i pokopa vojvode Knezovića iz [[1452]] godine na [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatskom]] [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine|katoličkom]] kalendaru u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] za mjesec [[studeni]], [[1930.]] godina]]
 
Postoje brojni tragovi, koji su mogli biti izazov povjesničarima: nekropole u selima Deževice i Pirin, Rimski most u Vrancima, ostaci zidina u Crkvenjaku, Crnićkom kameniku, Berberuši, Kotarcu i Gradu na Bedemu iznad Kreševa. U srednjem stoljeću je sačuvano dosta povijesnih dokumenata, jer početkom XIV stoljeca dolazi do značajnijeg razvoja rudarstva u srednjoj [[Bosna|Bosni]]; bogatoj u prvom redu [[srebro]]m, [[bakar|bakrom]], [[živa|živom]] i [[olovo]]m.
 
[[Rudnik|Rudokopi]] u Kreševu se prvi put spominju 1381. godine. Uz [[rudarstvo]] napreduje i trgovina, čiji nositelji postaju spretni [[Dubrovačka republika|Dubrovčani]]. Carinski sustav Bosanskog kralja uglavnom je bio u njihovim rukama. Naselje Deževice, smješteno zapadno od Kreševa, bilo je u to doba vrlo važno carinsko i trgovinsko središte srednje Bosne. Krajevi s rudarskom proizvodnjom srebra, olova, bakra i željeza od posebnog su značaja za Bosanske banove i kraljeve.
 
Line 138 ⟶ 143:
[[Datoteka:Kreševo1.jpg|mini|220px|Kreševo]]
 
Kreševo je u svojoj teškoj prošlosti dalo veliki broj znamenitih ljudi, poglavito franjevaca. Do konca XIX stoljeća svojim djelovanjem u Kreševu i Bosni ostavili su snažan pečat uglednici: narodni liječnik fra Franjo Gracić, liječnik i kirurg fra Mato Nikolić komu je papa Pio VII dao dozvolu da liječi u Bosni, po kojemu je nazvana i novoizgrađena bolnica u Novoj Biloj; doktor medicine fra Petar Marešević koji je titulu stekao na [[Universität Wien|Bečkom sveučilištu]]; te uvaženi biskupi fra Mato Delivić, fra Marijan Bogdanović, fra Augustin Botoš-Okić, te povijesničar fra Ignacije Strukić.
 
Početak XX stoljeća obilježio je dr. Danijel Ban, utemeljitelj prve Hrvatske čitaonice i društvenog doma u Kreševu, zatim povjesničar i etnolog fra Augustin Kristić, spisatelj i pjesnik dr. fra Augustin Čičić i drugi ... Veći dio svog života proveo je u Kreševu hercegovački franjevac i pisac fra Grga Martić, istaknuti kulturni i politicki djelatnik. U Kreševu je umro i sahranjen 1905.godine. Pred samostanom je postavljena njegova bista, djelo kipara Ivana Meštrovića.
Line 156 ⟶ 161:
== Gospodarstvo ==
== Poznate osobe ==
 
* [[Marijan Bogdanović]], apostolski vikar, latinist i ljetopisac
* [[Jozo Laušić]], književnik, romanopisac, novinar
* [[Augustin Čičić]], pjesnik, književni kritičar
* [[Danijel Ban]], franjevac, ljetopisac
* [[Boris Ćorić]], književni povjesničar, esejist
 
== Spomenici i znamenitosti ==
== Obrazovanje ==
Line 162 ⟶ 174:
 
* [[NK Stanić Kreševo]]
 
== VanjskeUnutarnje poveznice ==
 
* [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Kreševo]]
 
== Vanjske poveznice ==
 
*[http://www.kresevo.info/ba Službene stranice općine Kreševo]
*[http://www.kresevo.info/ Kreševo.info - Nezavisni kreševski portal]
 
== Izvori ==
 
{{izvori}}
 
* Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
* internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf
 
== Vanjske poveznice ==
[http://www.kresevo.info/ Službene stranice općine Kreševo]
 
{{Mrva-BH-op}}