Inačica od 28. lipnja 2010. u 16:32 uredi TXiKiBoT (razgovor \| doprinosi) 100.484 edits m robot Mijenja: zh:卡爾·弗里德里希·申克爾 ← Starija izmjena		Inačica od 28. lipnja 2010. u 23:05 uredi ukloni ovu izmjenu Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 7: \|rođenje = [[13. ožujka]] [[1781.]]<br>[[Neuruppin]], [[Njemačka]] \|smrt = [[9. listopada]] [[1841.]]<br>[[Berlin]], [[Njemačka]] \|vrsta = [[~~arhhitektura~~arhitektura]] - [[crtež]] - [[slikarstvo]] \|praksa = [[Berlin]], [[Coburg]], [[Varvažov]] \|utjecao = [[Albert Speer]], itd. \|utjecali= [[Caspar David Friedrich]], [[Philip Otto Rundge]] \|djela = ''Koncertna dvorana u Berlinu''<br>''Bauakademie''<br>''[[Stari muzej u Berlinu]]''<br>''[[Palača Rosenau]] Uu Coburgu''<br> }} '''Karl Friedrich Schinkel''' (13. ožujka 1781. – 9. listopada 1841), bio je [[Prusija\|pruski]] [[romantizam\|romantičarski]] [[arhitekt]], [[urbanizam\|urbanist]] i slikar koji je također dizajnirao i namještaj i kazališnu scenografiju. Schinkel je bio najistaknutiji predstavnik [[neoklasicizam\|neoklasicizma]] i neogotike u [[Njemačka\|njemačkoj]] arhitekturi<ref>http://www.encyclopedia.com/doc/1O2-SchinkelKarlFriedrich.html Karl Friedrich Schinkel</ref>. ==Životopis== Schinkel je rođen u [[Neuruppin]] u pruskoj markgrofoviji [[Brandenburg]]. Oca je izgubio kao šestogodišnjak u katastrofalnom gradskom požaru. Postao je učenikom, ali i prijateljem [[Friedrich GillyF. Gillyja]] (1772.–1800.) i njegova oca, Davida Gillya, u [[Berlin]]u. Nakon studijskog puta u Italiju 1805. god. počeo je zarađivati kao slikar. God. 1816., uredio je scenu za [[Mozart]]ovu operu ''[[Čarobna frula]]''; ova scena prekrivena zvijezdama se i dans često postavlja za ovu operu. Upoznavši slikarstvo [[Caspar David Friedrich\| Caspara Davida Friedricha]] 1810. god. u Berlinu, spoznao je kako nikada neće sustići ovog slikara u majstorstvu i odlučio se posvetiti arhitekturi. Nakon Napoleonova poraza, Schinkel je nadgledao Prusku komisiju za izgradnju gdje je utjecao na oblikovanje, tada još uvijek neuglednog Berlina, ali i druge projekte u tada ekspanzionističkom pruskom carstvu od Rhinelanda na zapadu do [[Königsberg]]a na istoku.▼ ▲Schinkel je rođen u [[Neuruppin]] u pruskoj markgrofoviji [[Brandenburg]]. Oca je izgubio kao šestogodišnjak u katastrofalnom gradskom požaru. Postao je učenikom, ali i prijateljem [[Friedrich ~~GillyF~~Gilly\|F. Gillyja]] (1772.–1800.) i njegova oca, Davida Gillya, u [[Berlin]]u. Nakon studijskog puta u Italiju 1805. god. počeo je zarađivati kao slikar. God. 1816., uredio je scenu za [[Mozart]]ovu operu ''[[Čarobna frula]]''; ova scena prekrivena zvijezdama se i dans često postavlja za ovu operu. Upoznavši slikarstvo [[Caspar David Friedrich\| Caspara Davida Friedricha]] 1810. god. u Berlinu, spoznao je kako nikada neće sustići ovog slikara u majstorstvu i odlučio se posvetiti arhitekturi. Nakon Napoleonova poraza, Schinkel je nadgledao Prusku komisiju za izgradnju gdje je utjecao na oblikovanje, tada još uvijek neuglednog Berlina, ali i druge projekte u tada ekspanzionističkom pruskom carstvu od Rhinelanda na zapadu do [[Königsberg]]a na istoku. [[Slika:2009-04-07 Berlin 520.jpg\|mini\|lijevo\|250px\|<center>Berlinski ''Altes Museum'' ("Stari muzej")]]▼ ▲[[Slika:~~2009-04-07~~AltMuseum ~~Berlin 520~~1a.jpg\|mini\|lijevo\|250px\|<center>Berlinski ''[[Altes Museum]]'' ("Stari muzej")]] Od 1808. do 1817. god. Schinkel je obnovio [[Dvorac Rosenau u Coburgu]], i to u novom [[neogotika\|neogotičkom]] stilu.<ref> '[http://books.google.com/books?id=gIYghIYipC8C&pg=PA64#v=onepage&q=&f=false Coburg: Schloß Rosenau Charles Quest-Ritson, ''Gärten in Deutschland'', str. 64. (njem.)]</ref> Schinkelov stil u arhitekturi je više inspiriran starogrčkom, nego starorimskom arhitekturom, i to zbog pokušaja da se distancira od tada dominantnog rimskog načina gradnje francuskih okupatora. Zbog toga se smatra tvorcem starogrčkog historicističkog stila. Njegove najslavnije građevine su većinom u Berlinu, poput: [[Neue Wache]] (1816.–1818.), the [[Koncertna dvorana u Berlinu\|Schauspielhaus]] (1819.–1821.) i [[Altes Museum]] (Stari muzej, [[Muzejski otok u Berlinu]], 1823.–1830.). Kasnije se potpuno udaljio od neoklasicizma i posvetio neogotičkoj obnovi, što se vidi na njegovoj [[Crkva Friedrichswerder\|crkvi Friedrichwerder]] (1824.–1831.). Schinkelova [[Bauakademie]] (1832.–1836,), njegova nojinovativnija građevina, je nadišla historicističke konvencije i ušla u sferu "modernističke" arhitekture čistih linija, koja će postati dominantna u Njemačkoj tek početkom 20. stoljeća. Schinkel je zaslužan i za razvoj teorije arhitekture, što dokazuju njegovi brojni neizvedeni planovi, kao npr. obnova [[Atenska ~~akropolaAtenske~~akropola\|Atenske akropole]] u kraljevsku palaču novog [[Povijest Grčke#Grčko ~~kraljevstvo~~Kraljevstvo\|Grčkog kraljevstva]] ili palače Orianda na [[Krim]]u, koje je prikazao u svojim djelima ''Sammlung architektonischer Entwürfe'' (1820.–1837.) i ''Werke der höheren Baukunst'' (1840.–1842.; 1845.–1846.). Zaslužan je i za dizaj [[Željezni ~~križželjeznog~~križ\|željeznog križa]], pruski orden koji je kasnije prihvatila i Njemačka. Nažalost nije uspio ostvariti svoj potencijal do kraja, predstavljen brojnim skicama, što zbog francuske okupacije, što zbog svoje prerane smrti. ==Djela== <gallery> Slika:Karl Friedrich Schinkel - Medieval Town By Water.jpg\|<center>''Srednjovjekovni grad pored rijeke'', ulje na platnu, poslije 1813., [[Nova pinakoteka]], [[München]]. Slika:Prusky-pomnik.jpg\|<center>Spomenik palim borcima u Bitci za Kulm ([[Varvažov]], [[Češka]]) iz 1817. god. Slika:Konzerths 3a.jpg\|<center>[[Koncertna dvorana u Berlinu]] (1818.-1821.) Slika:Schloss Ehrenburg 1900.jpg\|<center>[[Palača Ehrenburg]] u [[Coburg]]u (1821.-1841.) </gallery> == Literatura ==

Karl Friedrich Schinkel: razlika između inačica