Pjastovići: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
slika i kategorija Vladarske dinastije
sadržaj i literatura
Redak 1:
[[Slika:PB Piast2 CoA.png|200px|desno|mini|Grb dinastije Pjastovića]]
'''Pjastovići''' su([[poljski jezik|polj.]] ''Piastowie''), vladarska porodica[[dinastija]] koja je vladala [[Poljska|Poljskom]] od [[960]]. do [[1370]]. godine, s titulama knezova, a potom i kraljeva.
 
Bočne grane porodiceobitelji su nastavile upravljati kneževinama [[MazovskaMazovija|MazovskomMazovijom]] (do 1526.) i [[Šleska|Šleskom]] (1675.) Ime su dobili po legendarnom rodonačelniku Pjastu, seljaku iz Gnjezna koji je pripadao plemenu.
 
== Povijest ==
Knez [[Mješko I.]] je primio [[kršćanstvo]] i uveo ga u Poljsku krajem [[10. stoljeće|10. stoljeća]]. Uspio je sačuvati samostalnost Poljske obranivši je od [[Njemačka|njemačkih]] napada. Najviši uspon pod Pjastovićima Poljska dostiže početkom [[11. stoljeće|11. stoljeća]], kad osvajaju [[Pomeranija|Pomeraniju]] i zemlje oko [[Laba|Labe]] i [[Odra|Odre]]. U to doba i nadbiskupija u Gnjeznu stiče samostalnost.
 
Ime su dobili po legendarnom rodonačelniku ''Pjastu'', seljaku iz Gnjezna koji je pripadao plemenu Poljana.<ref>Opća enciklopedija, str. 442.</ref>
Od kraja 11. stoljeća počinju međusobne borbe među Pjastovićima i dodjeljivanje udionih kneževina članovima porodice, što im je dodatno oslabilo vlast. Poljsku su potresli stalni napadi i pljačke Nijemaca, a nisu je poštedjeli ni [[Mongoli]] pri svom prodoru u [[Europa|Europu]].
 
Knez [[Mješko I.]] († 992.) je primio [[kršćanstvo]] i uveo ga u Poljsku krajem [[10. stoljeće|10. stoljeća]]. Uspio je sačuvati samostalnost Poljske obranivši je od [[Njemačka|njemačkih]] napada. NajvišiNjegov usponsin pod[[Boleslav PjastovićimaI. PoljskaHrabri]] dostiže(992.-1025.) početkomokončao je [[111001]]. stoljeće|11.zavisnost stoljeća]]od Njemačke, kadproširio osvajajuje državu na Lužice, [[PomeranijaČeška|PomeranijuČešku]] i zemlje oko, [[LabaMoravska|LabeMoravsku]] i [[OdraSlovačka|OdreSlovačku]]. Ui todao dobase i[[1025]]. nadbiskupijaokruniti uza Gnjeznupoljskog stiče samostalnostkralja.
Pjastović [[Kazimir III.]] uspio ujediniti poljske zemlje i ekonomski i kulturno unaprijediti zemlju. Glavna loza Pjastovića prestaje njegovom smrću, jer nije imao potomaka.
Tim osvajanjima Poljska je početkom 11. stojeća dostigla svoj najviši uspon pod Pjastovićima, obuhvativši [[Pomeranija|Pomeraniju]] i zemlje oko [[Laba|Labe]] i [[Odra|Odre]]. U to doba i [[nadbiskupija]] u Gnjeznu stiče samostalnost.
 
Od kraja 11. stoljeća počinju međusobne borbe među Pjastovićima i dodjeljivanje udjelnih kneževina članovima porodice, što im je dodatno oslabilo vlast i snagu poljske države.<ref>Opća enciklopedija, str. 442.</ref> Poljsku su potresli stalni napadi i pljačke Nijemaca koji su [[1122]]. za vladavine poljskog kralja [[Boleslav III. Krivousti|Boleslava III. Krivoustog]] osvojili zapadno Pomorje. Nakon njegove smrti nastupio je dugi period rascjepkanosti države na nekoliko kneževina pa je Poljska izgubila nekadašnje značenje i postala plijen susjednih zemalja.<ref>Opća enciklopedija, str. 527.</ref>
 
Nakon [[Mongoli|tatarskih]] prodora koji su u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] opustošili zemlju poljski knezovi su poticali naseljavanje njemačkih obrtnika i seljaka.
 
PjastovićKralj [[Kazimir III. Veliki]] (1333.-1370.) uspio je prevladati rascjepkanost i ujediniti poljske zemlje ite ekonomski i kulturno unaprijediti zemljudržavu. Glavna loza Pjastovića prestaje njegovom smrću, jer nije imao potomaka.
 
== Bilješke ==
<references/>
 
== Literatura ==
 
* ''Opća enciklopedija, sv. VI, JLZ, Zagreb, 1980.''
 
[[Kategorija:Povijest Poljske]]