Inačica od 2. srpnja 2010. u 14:41 uredi 161.53.243.70 (razgovor) →‎Povijest ← Starija izmjena		Inačica od 2. srpnja 2010. u 15:02 uredi ukloni ovu izmjenu Roberta F. (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 53.895 edits m Uklonjena promjena suradnika 161.53.243.70, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Flopy Novija izmjena →
Redak 9: Na mjestu Šuplje crkve su stari kršćani sagradili [[ranokršćanstvo\|ranokršćansku]] crkvu i groblje. [[Hrvati]] su na temeljima ranokršćanske podigli novu crkvu, dotada najveću starohrvatsku crkvu u ovom kraju, koja spada u red [[Predromanika\|predromaničkih]] crkava 11. stoljeća. Starija crkva je još znatno vidljiva, te se njeni zidovi i danas lijepo vide pod ogradom koja odvaja arheološko nalazište od neposredno položene ceste što vodi u Majdan. Uz ovu crkvu bio je i benediktinski samostan, vezan za vladarsku kuću. Opat samostana, Urso, bio je prijatelj kralja Zvonimira, koji je ovu crkvu izabrao za mjesto svoga krunjenja. Bilo je to na nedjelju [[8. listopada]] [[~~1076~~1075.]] godine, na blagdan [[Sveti Dimitrije\|sv. Dimitrija]] po zapadnom kalendaru, što je i krsno ime Zvonimirovo ([[Dmitar Zvonimir]]). Možda su uspomene na taj događaj i poznate skulpture s oltarne pregrade koji se danas nalaze u [[Splitska katedrala\|splitskoj katedrali]]. Neki znanstvenici vjeruju da [[plutej]]i koji danas tvore krsni zdenac u splitskoj krstionici sv. Ivana, među kojima je najpoznatiji onaj što se obično interpretira kao prikaz hrvatskog vladara na prijestolju, potječu upravo iz krunidbene crkve.

Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija: razlika između inačica