Otvori glavni izbornik

Promjene

bez sažetka
'''Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja''' uobičajeni je naziv za proces povratka okupiranih područja istočne [[Slavonija|Slavonije]], [[Baranja|Baranje]] i zapadnog [[Srijem]]a u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Mirna reintegracija okončana je [[15. siječnja]] [[1998.]], kada je Hrvatsko Podunavlje konačno vraćeno u sastav [[Hrvatska|Republike Hrvatske]].
 
==ZemljopisnaGeografska obilježja==
Hrvatsko Podunavlje ili Istočna Hrvatska je naziv kojim se u novije vrijeme označava hrvatsko [[državno područje]] koji regionalno odgovara području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema.<ref name="Put do Erduta">[http://hrcak.srce.hr/file/42841 Albert Bing, ''Put do Erduta. Položaj Hrvatske u međunarodnoj zajednici 1994.-1995. i reintegracija hrvatskog Podunavlja'', Scrinia Slavonica, Vol.7 No.1 Rujan 2007.]</ref> U [[zemljopisgeografija|geografskom]]nom smislu to je prostor omeđen na sjeveroistoku hrvatsko-[[mađarska|madžarskom]] granicom, na istoku rijekom [[Dunav]]om. Gledano s hrvatske strane to je ta tzv. linija razgraničenja koja dijelom ide rijekom [[Drava|Dravom]], zaobilazi [[Osijek]], spušta se do [[Ernestinovo|Ernestinova]] i preko [[Nuštar|Nuštra]] izbija na [[Lipovac]]. Najznačajnije gospodarsko, kulturno i administrativno središte ovog dijela Hrvatske je grad [[Vukovar]].<ref>[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/podunavlje/zemljopis.htm Zemljopisnaname="Zemljopis" obilježja Hrvatskog podunavlja]</ref> UTo hrvatskimje izvorimadio koristeistočnohrvatske seravnice, iuvjetno terminihomogene [[Osječko-baranjskaregije županija|Osječko-baranjska]]pravog ipanonskog [[Vukovarsko-srijemskaprostora županija]].Hrvatske, Dolaskomkoja Istočnese Slavonijeodlikuje ivrlo Baranjevisokim podstupnjem nadležnostjedinstvenosti [[UN]]-areljefne (područje pod zaštitom [[UNPROFOR]]-a)strukture, taekološke zonasredine sei uhistorijsko-geografskog zapadnimrazvoja. izvorimaCijelom najčešćesvojom nazivadužinom Istočnato Slavonijase ilipodručje Sektornaslanja Istokna ("E")rijeku iDunav, obuhvaćakoja sljedećečini općineprirodnu iligranicu njihove dijelove:prema [[Beli ManastirSrbija|Srbiji]],.<ref dijeloviname="Živić" općine/> OsijekNajznačajnije istočno od grada Osijekagospodarsko, Vukovarkulturno i dioadministrativno selasredište naovog istočnomdijela dijeluHrvatske općineje grad [[VinkovciVukovar]]. U srpskim izvorima, to se područje naziva "sremsko-baranjska oblast".<ref name="PutZemljopis">[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/podunavlje/zemljopis.htm doZemljopisna Erduta"obilježja Hrvatskog podunavlja]</ref>
 
Upravno-teritorijalno definiranje pojma hrvatsko Podunavlje je nešto složenije. Prema nekim autorima, najasnije, najpotpunije i najtočnije bi se moglo definirati kao prostor bivših općina Beli Manastir, Osijek, Vukovar i Vinkovci.<ref name="Živić" /> U hrvatskim izvorima koriste se i termini [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] i [[Vukovarsko-srijemska županija]]. Dolaskom Istočne Slavonije i Baranje pod nadležnost [[UN]]-a (područje pod zaštitom [[UNPROFOR]]-a), ta zona se u zapadnim izvorima najčešće naziva Istočna Slavonija ili Sektor Istok ("E") i obuhvaća sljedeće općine ili njihove dijelove: [[Beli Manastir]], dijelovi općine Osijek istočno od grada Osijeka, Vukovar i dio sela na istočnom dijelu općine [[Vinkovci]]. U srpskim izvorima, to se područje naziva "sremsko-baranjska oblast".<ref name="Put do Erduta" />
 
==Povijest==
Zbog svoje iznimne geopolitičke i geostrateške važnosti, [[promet|prometnog]] položaja te gospodarskih i ljudskih potencijala, hrvatsko je Podunavlje bilo osobitnim ciljem [[Domovinski rat|srpske agresije na Republiku Hrvatsku]]. Cijelo je Podunavlje bilo poprište ratne agresije koja je za posljedicu imala iznimno velika ljudska stradanja te prisilno raseljavanje stanovništva.<ref name="Živić">[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=57851 Dražen Živić, ''Prognano stanovništvo iz hrvatskog Podunavlja i problemi njegovog povratka (1991. – 2001.)'', Hrvatski geografski glasnik, Vol.65 No.1 Lipanj 2003.]</ref>
Povijesna, pa i politička činjenica jest da djelovanje međunarodne zajednice u Republici Hrvatskoj, osobito UN-a kroz misije [[UNPROFOR]]-a i [[UNCRO]]-a između 1992. i 1995. godine, nije ostvarilo zadovoljavajuće rezultate. Nisu, naime, ispunjeni najvažniji ciljevi tih misija: nije uspostavljen potpun mir i trajni prekid oružanih borbi, nijedan prognanik nije se vratio svojemu domu na tada okupiranom području Republike Hrvatske. UNPROFOR i UNCRO ''de facto'' su održavali samo status quo, što je zapravo bilo svojevrsno međunarodno priznanje rezultata agresije i etničkoga čišćenja.