Inačica od 3. srpnja 2010. u 14:42 uredi Ex13 (razgovor \| doprinosi) 12.965 edits dopuna ← Starija izmjena		Inačica od 3. srpnja 2010. u 16:35 uredi ukloni ovu izmjenu Ex13 (razgovor \| doprinosi) 12.965 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 3: '''Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja''' uobičajeni je naziv za proces povratka okupiranih područja istočne [[Slavonija\|Slavonije]], [[Baranja\|Baranje]] i zapadnog [[Srijem]]a u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Mirna reintegracija okončana je [[15. siječnja]] [[1998.]], kada je Hrvatsko Podunavlje konačno vraćeno u sastav [[Hrvatska\|Republike Hrvatske]]. ==~~Zemljopisna~~Geografska obilježja== Hrvatsko Podunavlje ili Istočna Hrvatska je naziv kojim se u novije vrijeme označava hrvatsko [[državno područje]] koji regionalno odgovara području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema.<ref name="Put do Erduta">[http://hrcak.srce.hr/file/42841 Albert Bing, ''Put do Erduta. Položaj Hrvatske u međunarodnoj zajednici 1994.-1995. i reintegracija hrvatskog Podunavlja'', Scrinia Slavonica, Vol.7 No.1 Rujan 2007.]</ref> U [[~~zemljopis~~geografija\|geografskom]]~~nom~~ smislu to je prostor omeđen na sjeveroistoku hrvatsko-[[mađarska\|madžarskom]] granicom, na istoku rijekom [[Dunav]]om. Gledano s hrvatske strane to je ta tzv. linija razgraničenja koja dijelom ide rijekom [[Drava\|Dravom]], zaobilazi [[Osijek]], spušta se do [[Ernestinovo\|Ernestinova]] i preko [[Nuštar\|Nuštra]] izbija na [[Lipovac]].<ref name="Zemljopis" /> To je dio istočnohrvatske ravnice, uvjetno homogene regije pravog panonskog prostora Hrvatske, koja se odlikuje vrlo visokim stupnjem jedinstvenosti reljefne strukture, ekološke sredine i historijsko-geografskog razvoja. Cijelom svojom dužinom to se područje naslanja na rijeku Dunav, koja čini prirodnu granicu prema [[Srbija\|Srbiji]].<ref name="Živić" /> Najznačajnije gospodarsko, kulturno i administrativno središte ovog dijela Hrvatske je grad [[Vukovar]].<ref name="Zemljopis">[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/podunavlje/zemljopis.htm Zemljopisna obilježja Hrvatskog podunavlja]</ref> Upravno-teritorijalno definiranje pojma hrvatsko Podunavlje je nešto složenije. Prema nekim autorima, najasnije, najpotpunije i najtočnije bi se moglo definirati kao prostor bivših općina Beli Manastir, Osijek, Vukovar i Vinkovci.<ref name="Živić" /> U hrvatskim izvorima koriste se i termini [[Osječko-baranjska županija\|Osječko-baranjska]] i [[Vukovarsko-srijemska županija]]. Dolaskom Istočne Slavonije i Baranje pod nadležnost [[UN]]-a (područje pod zaštitom [[UNPROFOR]]-a), ta zona se u zapadnim izvorima najčešće naziva Istočna Slavonija ili Sektor Istok ("E") i obuhvaća sljedeće općine ili njihove dijelove: [[Beli Manastir]], dijelovi općine Osijek istočno od grada Osijeka, Vukovar i dio sela na istočnom dijelu općine [[Vinkovci]]. U srpskim izvorima, to se područje naziva "sremsko-baranjska oblast".<ref name="Put do Erduta" /> ==Povijest== Zbog svoje iznimne geopolitičke i geostrateške važnosti, [[promet\|prometnog]] položaja te gospodarskih i ljudskih potencijala, hrvatsko je Podunavlje bilo osobitnim ciljem [[Domovinski rat\|srpske agresije na Republiku Hrvatsku]]. Cijelo je Podunavlje bilo poprište ratne agresije koja je za posljedicu imala iznimno velika ljudska stradanja te prisilno raseljavanje stanovništva.<ref name="Živić">[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=57851 Dražen Živić, ''Prognano stanovništvo iz hrvatskog Podunavlja i problemi njegovog povratka (1991. – 2001.)'', Hrvatski geografski glasnik, Vol.65 No.1 Lipanj 2003.]</ref> Povijesna, pa i politička činjenica jest da djelovanje međunarodne zajednice u Republici Hrvatskoj, osobito UN-a kroz misije [[UNPROFOR]]-a i [[UNCRO]]-a između 1992. i 1995. godine, nije ostvarilo zadovoljavajuće rezultate. Nisu, naime, ispunjeni najvažniji ciljevi tih misija: nije uspostavljen potpun mir i trajni prekid oružanih borbi, nijedan prognanik nije se vratio svojemu domu na tada okupiranom području Republike Hrvatske. UNPROFOR i UNCRO ''de facto'' su održavali samo status quo, što je zapravo bilo svojevrsno međunarodno priznanje rezultata agresije i etničkoga čišćenja.

Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja: razlika između inačica