Razlika između inačica stranice »Prva sušačka hrvatska gimnazija«

== Nastava na hrvatskom jeziku ==
 
Tek školskeŠkolske godine 1848/49., ase uz veliko zalaganje [[Fran Kurelac|Frana Kurelca]], nastava se počinje izvoditi na materinjemhrvatskom jeziku jeziku koji s prekidom, u periodu od 1941 - 1943., ostaje u uporabi do danas, što je bitno obilježilo čitave generacije učenika. Školske godine 1853/54. Gimnazijagimnazija prerasta u punu osmogodišnju školu te pod neposrednom upravom hrvatskih vlasti postaje nacionalno i kulturno žarište kao i najvažniji društveni čimbenik odgoja riječkih Hrvata. Povijesni kontekst, te društvene i političke mijene na ovim prostorima u velikoj mjeri utječu i na život i djelovanje Gimnazije u drugoj polovici XIX. stoljeća. Godine 1868. Hrvatsko-ugarskom nagodbom Rijeka je pripala Ugarskoj. Politika mađarizacije provodi se na svim poljima. Kraljevska hrvatska velika gimnazija na Rijeci posljednji je bastion obrane hrvatstva i hrvatske riječi. Pripreme za njeno ukidanje u tadašnjoj Rijeci počele su već 80- tih godina 19. stoljeća kada je 1881. i preseljena u palaču Adamich – Giacovcich na riječkoj Fiumari. Nakon dugih rasprava, pregovora i zahtjeva, mađarsko autonomaških vlasti u Rijeci, hrvatske vlasti morale su popustiti konačnoj odluci mađarske vlade pa se donosi čak i odluka o njenom ukidanju. Ipak, povijesna fortuna izabire novog predstojnika Vlade za bogoštovlje i nastavu Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije - [[Isidor Kršnjavi|dr. Izidora Kršnjavija]], koji upire sve snage da do toga ne dođe, te pronalazi novi smještaj školi.
 
Godine 1868. Hrvatsko-ugarskom nagodbom Rijeka je pripala Ugarskoj. U gimnaziji u uporabi ostaje hrvatski jezika, pa uslijed sveopće mažarizacije počinju pripreme za njeno ukidanje. Pripreme su počele već 1881., kada je preseljena u palaču Adamich – Giacovcich na riječkoj Fiumari. Iako su mađarske vlasti odlučile ukinuti školu, to je spriječio novi predstojnik Vlade za bogoštovlje i nastavu Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, [[Isidor Kršnjavi|dr. Izidora Kršnjavija]], je pronalšao novi smještaj školi.
Drvored na trgu i učilište povišeno za jedan kat.
 
'''<big>Preseljenje na Sušak</big>'''
 
1896. godine gimnazija seli u novo izgrađenu palaču arhitekata Ludwiga i Hulssnera na Sušaku, gdje djeluje i danas. Gimnazija tada broji 354 učenika, 20 redovitih, namijenskih i pomoćnih učitelja na čelu s ravnateljem Franjom Kresnikom. Također je prenesena i cjelokupna pokretnom imovinom, od koje se brojni predmeti čuvaju i danas te vrlo obiman školski arhiv.
I tako se 1896. godine, s tradicijom od 269 godina Gimnazija sa svoja 354 učenika, cjelokupnim učiteljskim zborom - 20 redovitih, namijenskih i pomoćnih učitelja na čelu s ravnateljem [[Franjo Kresnik|Franjom Kresnikom]], te cjelokupnom pokretnom imovinom seli u novo izgrađenu palaču arhitekta Ludwiga i Hulssnera na Sušaku, gdje djeluje i danas. Bogatu povijest Gimnazije pripovijedaju i o njoj svjedoče vrijedne i raritetne zbirke knjiga, starih i unikatnih učila koje gimnazija posjeduje i danas i brižno čuva u svojim prostorima, te obiman školski arhiv. O značenju i radu školske ustanove, s najdužom tradicijom u našem kraju, i jednoj od najstarijih u ovom dijelu Europe, svojim životima i djelovanjem govore i generacije učenika i profesora, među kojima je veliki broj slavnih osoba iz kulturne, političke, znanstvene povijesti Hrvatske i srednje Europe. Među njima bili su [[Joseph Lorenz von Liburnau]], [[Janez Trdina]], [[Fran Kurelac]], [[Ivan Dežman]], [[Eugen Kumičić]], [[Rikard Katalinić Jeretov]], [[antun Mažuranić|Antun]], [[Ivan Mažuranić|Ivan]] i [[Matija Mažuranić]], [[Matko Laginja]], dr. [[Viktor Ružić]], [[Drago Gervais]], [[Andrija Rački]], [[Janko Polić Kamov]], [[Ivan Zajc]], [[Antun Motika]], [[Vladimir Nazor]], [[Ivan Kobler]], [[Ljudevit Jonke]] i mnogi drugi. U kontinuiranom povijesnom slijedu, dugom gotovo četiri stoljeća, kako smo već istakli, Gimnaziju su zadesile mnoge mijene, a posljednje velike promjene dogodile su se devedesetih godina XX. stoljeća kada je Gimnazija dobila današnji naziv – Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, te se u njoj počinju provoditi suvremeni gimnazijski programi opće, jezične i prirodoslovno-matematičke gimnazije.
Gimnaziji su se u povijesti dogodile mnoge promjene, a poslijednja velika promjena se je dogodila 1990. - ih, kada gimnazija mijenja ime u Prva sušačka hrvatska gimnazija te počinje provoditi suvremene gimnazijske programe opće, jezične i prirodoslovno - matematičeke gimnazije.
 
== Poznati učenici ==
 
Gimnazija je tijekom svoje povijesti podučavala brojne učenike, od kojih su mnogi postali bitni u politici, medicini, umjetnosti... Među njima su i Joseph Lorenz von Liburnau, Janez Trdina, [[Fran Kurelac]], [[Ivan Dežman]], [[Eugen Kumičić]], [[Rikard Katalinić Jeretov]], [[antun Mažuranić|Antun]], [[Ivan Mažuranić|Ivan]] i [[Matija Mažuranić]], [[Matko Laginja]], dr. Viktor Ružić, [[Drago Gervais]], Andrija Rački, [[Janko Polić Kamov]], [[Ivan Zajc]], [[Antun Motika]], [[Vladimir Nazor]], Ivan Kobler, [[Ljudevit Jonke]].
 
== Gimnazija danas ==
209

uređivanja