Taíno: razlika između inačica

Nešto miješanih potomaka organiziranih u nekoliko plemenskih zajednica očuvalo se do danas, uključujući i [[Taino Timucua Tribe]] kod grada [[Tampa, Florida|Tampa]]; i tri konfederacije koje se vode kao [[Jatibonicu Taino Tribal Nation]], a sastoje se od 3 plemena [[Tekesta Taino Tribal Band of Bimini]] Florida (Bimini je njihov naziv za Floridu), [[Jatibonicu Taino|Jatibonicu Taino Tribal Nation of Borikén]] (Borikén=Portoriko), [[Jatibonicu Taino Tribal Band of New Jersey]]; i manje skupine: [[Ciboney Tribe]] sas Kube i Floride; [[Turabo Aymaco Taíno Tribe]]; [[Baramaya Taino]]; [[Maisiti Yukayeke of the Taino Tribe]]; [[Yukayeke Guajataka Taino]].

Kultura Taino Indijanaca, smatra Glenn Woodley, čije se porijeklo traži u području južnoameričkog Orinoca javit će se na području Velikih Antila njihovom seobom iz tog kraja u vremenskom periodu od 650 do 900 n.egodine. –Njima su prethodila plemena [[Guanahatabey]] kojikoja se pojavlju između 5000 i 4000 godina p.n.e. a u kasnom 15. stoljeću još žive sa [[Ciboney]] Indijancima na zapadu Kube. U zapisima iz kolumbovog vremena Guanahatabeyi se opisuju kao 'stanovnici špilja'. U sljedećem ( oko 300 godine) valu javljaju se prvi pavi [[Arawak]]i, to su [[Igneri]], nosioci kulture Saladoid. Prvi Taini dolaze iz područja [[Orinoco|Orinoca]] u [[Venezuela|Venezueli]], oko 650 n.e.godine a te migracije traju do oko 900 godine. Smatra se da je dolaskom Kolumba u Antilsku Ameriku ovdje živjelo oko 6 milijuna Arawaka naseljenih na Bahamima (Lucayo), Hispanioli, Kubi i Jamajki. Jamajku su nazivali 'Yamaye' (=zemlja izvora).

U vrijeme kontakta sa [[Španjolci]]ma Taíno su napredni agrikulturan narod koji se bavio uzgojem [[kukuruz]]a (maisis), [[manioka|manioke]], [[duhan]]a (tabaco) i [[pamuk]]a. [[Ribolov]] je bio druga veoma značajna privredna aktivnost i važan izvor prehrane, a osim toga bavili su se i lovom i sakupljanjem. Jedina uzgojena životinja, bio je [[pas]].

Naselja (yucayeques) kod Taína mogla su imati od samotne obiteljske kuće pa do 3, 000 ljudi, sastavljena od kuća poznatih u literaturi kao [[bohío]]<ref> ([http://www.indio.net/taino/main/bohio/bohio.htm vidiCrtež kolibe bohio])</ref>. Drugi tip kuće koji se javlja je četvrtasta koliba, pokrivena slamom, poznata kao [[caney]] (<ref>[http://www.fortunecity.com/victorian/churchmews/1216/Descubrimiento/Caney.jpeg vidiCrtež kolibe caney])</ref>. Caney je imao i prozor, što kod bohíja nije slučaj, i rezerviran je tek za poglavice (caciques) i šamane [[bohique]]s. Svaka kuća imala je ispod krovova prostor za skladištenje svojih proizvoda ispunjen pletenim košarama. Pod je zemljan, ali čist. Fogón, indijanski roštilj i veliki glineni lonci za kuhanje, tzv. olla, stolice [[dujo]]s (sing. dujo;)<ref> [http://www.hartford-hwp.com/Taino/photos/dujo.html Crtež vidistolice dujo]) </ref> i viseće ležaljke ([[hammock]]s) sve je što su oni imali i što im je bilo neophodno potrebno u svakodnevnom životu.

Glazbala Taíno Indijanaca bili su bubnjevi i zvečke. Bubanj je bio šuplje drvo po kojem se udaralo palicama. Zvečke su slične onima [[Tupí]] Indijanaca, i poznate su kao [[maraca]] (<ref>[http://www.elboricua.com/images/tainomaracas.JPG vidiCrtež instrumenta maraca])</ref>, napravljene od tikava "[[Crescentia cujete]]" i punjene kamenčićima ili sjemenkama koje zveckaju dok se trese rukom. [[Güiro]] (<ref>[http://www.elboricua.com/images/tainoguiro.JPG Crtež vidiinstrumenta güiro])</ref> je drugi ritmički instrument napravljen od oraha biljke "[[Cucurbita lagenaria]]" ili gorkog marimba, a kasnije će naći svoje mjesto u latinsko-američkoj glazbi, ali će se izrađivati od raznih vrsta materijala.

Ples glazba i igra loptom središnji su događaji u životu Taína. Ove ceremonije održavaju se u središtu yucayeque, na bateyu ili plazi. Igra loptom koju najbolje poznajemo iz svijeta drevnih Maya kod njih je nazivana batey, i igra na igralištu batey, omeđenom monilitima i petroglifima. Pravila u igri dosta su slični onima kod [[Quiché]] Indijanaca. Igraju dva tima, a [[lopta]] se u zraku mora održavati glavom, nogama ili bilo čime, ali ne i šakama. Na bateyu ili centralnoj plazi su osim igre loptom održavali i natjecanja u hrvanju i trkama, kao i ritualni plesovi. Poznatiji centri su Tibes (<ref>[http://www.cs.rit.edu/~ncs/PuertoRico/Tibes/ vidiFotografije centra i obrednog pribora u Tibesu])</ref> i Caguana (Utuado;) <ref>[http://www.hartford-hwp.com/Taino/photos/batey.html vidiObredno središte u Caguani])</ref>.